Historijski 'Ćiro' iz brezanskog rudnika

Ćiro, voz na parni pogon koji koristi uskotračnu prugu, odavno se ne koristi u Bosni i Hercegovini u standardne putničke svrhe. Uspostavljena je, ipak, proteklih godina turistička linija na uskotračnoj pruzi Višegrad – Mokra Gora (Srbija).

Ipak, ovaj za mnoge muzejski eksponat, koji budi nostalgiju, na nekim se mjestima još uvijek koristi kao ravnopravno prijevozno sredstvo. Jedno od tih mjesta je Rudnik uglja Breza, gdje se Ćiro još uvijek koristi, o čemu svjedoče odlične crno-bijele fotografije našeg stalnog saradnika Velije Hasanbegovića.

Uskotračne pruge u BiH najvećim dijelom građene za vrijeme austro-ugarske vladavine, ali, često se zaboravlja da su pruge u BiH počeli graditi Osmanlije, pred kraj njihove vladavine Bosnom i Hercegovinom.

Izgrađeno je pod Turcima nešto više od 100 km uskotračne pruge od Dobrljina (ka granici s Hrvatskom) do Banje Luke, a Ćiroje na toj relaciji vozio od 1872., pa do 1875., kada izbija ustanak, da bi nakon tri godine Bosnom zavladali Austro-Ugari.

Švabe su tokom svoje vladavine, do 1910., u našoj zemlji izgradili preko 1.000 kilometara pruge, a zemlja se značajno zadužila kako bi pokrila troškove.

Parni su vozovi krenuli ka historiji već 30-tih godina prošlog stoljeća, kada je tadašnji ministar saobraćaja Mehmed Spaha insistirao na uvođenju motornih vozova za uskotračne pruge, koje je narod zvao Spahini vozovi ili Ludi Sarajlija.

Ćiro je do kraja sedamdesetih godina potpuno iščezao iz putničkog saobraćaja, a danas se koristi ili turistički ili kao prijevozno sredstvo u nemoderniziranim bh. rudnicima.

Ćiro je godina, svojim piskom i dimom, unosio radost u mala usputna naselja ali i velike gradove. Važio je kao simbol napretka i industrijalizacije naših krajeva, a danas, o čemu svjedoči i turistički interes, budi mnoge nostalgične uspomene i emocije.