Herojski otpor iz logora smrti: 16. maj, dan kada su Romi pokazali da se i u paklu može boriti

15. maj 1944. tajni pokret otpora obavijestio je Rome o planovima nacista da narednog dana zatvore taj dio logora i ubiju sve romske zatvorenike (u tom trenutku ih je bilo 6000) u plinskim komorama kako bi napravili mjesta za novu skupinu logoraša, tek pristiglu i fizički sposobniju za rad.

16 maja, se stoga obilježava kao podsjetnik da nema te destruktivne sile kojoj se nije moguće suprotstaviti, odnosno da nema te situacije u kojoj otpor, koliko god beznadan, nije moguć. Ustanak se se dogodio u nemogućim uvjetima – u prostoru koji je zamišljen, projektiran i izgrađen kao najučinkovitiji model za masovno ubijanje ljudi bez mogućnosti njihovog bijega i spasa, u uvjetima sveprisutnog straha i sistemskog uništenja ljudskog tijela i duha.

Budući da su vlakovi sa novim logorašima već pristigli u Auschwitz, uprava logora odlučila je da se prekine napad i povuku jedinice, kako se otpor ne i raširio na ostale barake. Tog dana Romi su sačuvali svoje živote, ali je odmah zatim uslijedilo njihovo izgladnjivanje.

Trending

Meteorolozi objavili kakvo nas vrijeme očekuje za Novu godinu

Sedmicu dana kasnije, nacisti su prebacili 1500 najsnažnijih Roma u Auschwitz I, a mnogi su poslati u logor Buchenwald i druge logore. 

3000 preostalih logoraša, uglavnom starijih ljudi i djece, unatoč otporu, ubijeni su u plinskim komorama 2. augusta 1944, koji se obilježava kao Dan sjećanja na Holokaust Roma (pharrajimos ili porajmos)

Nikad se u Auschwitzu nije dogodilo nešto slično: umjesto pasivnosti, Romi su pokazali proaktivnost, umjesto pokornosti, pokazali su otpor. Današnji dan stoga se pamti kao međunarodni Dan romskog otpora.