Hercegovački logoraši: Zamislite da u koncetracionom logoru Aušvic napravite muzej Wehrmachta!?

Nakon što su mediji objavili informaciju da su predstavnici Saveza udruženja logoraša Hercegovačko-neretvanskog kantona održali sastanak s članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, dr. sci. Denisom Bećirovićem, uslijedila je očekivana reakcija pojedinih udruga Hrvatskog vijeća obrane (HVO) proisteklih iz proteklog rata.

Poznavajući način i povode na koje određene udruge reagiraju, navode iz Udruženja logoraša Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), možemo zaključiti da se nalazimo na ispravnom putu – putu borbe za istinu, za pravdu i protiv širenja narativa o navodnoj "ugroženosti" i "herojstvu", koji nisu utemeljeni na sudski utvrđenim činjenicama.

Kako ističu, u svom reagiranju spomenute udruge navode tvrdnje koje su u suprotnosti sa činjenicama presuđenim pred međunarodnim sudovima, a ne – kako se često želi prikazati – pred "bošnjačkim" ili "sarajevskim" sudovima. Kako bismo otklonili sve dileme, iznosimo sljedeće:

Trending

Naručujete s Temua i Sheina? EU donio odluku koja će pogoditi mnoge, uvodi se carina na male pakete

O "dvostrukoj agresiji"

"U svojim navodima o 'dvostrukoj agresiji' vjerovatno ste mislili – ili to niste jasno artikulisali – na činjenicu da su Republika Hrvatska i Republika Srbija, preko svojih regularnih vojski te uz podršku neregularnih formacija HVO-a i Vojske RS, izvršile agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu, što je potvrđeno presudama međunarodnih sudova. Ta 'pomoć' našoj državi ostavila je za sobom masovne grobnice, logore, protjerivanja i sistematsko čišćenje prostora, sa ciljem stvaranja etnički homogenih teritorija. Zahvaljujemo vam što ste nas podsjetili na ove, sudski utvrđene, činjenice", navode iz Udruženja logoraša HNK.

O ulozi HVO-a

HVO je u početku djelovao kao sastavni dio odbrambenog sistema Republike Bosne i Hercegovine.

"Međutim, od trenutka kada je oružje usmjereno protiv pripadnika bošnjačkog naroda i kada su ti građani naše države počeli biti odvođeni u zatočeničke logore, HVO je postao učesnik u događajima za koje je Haški tribunal donio pravosnažne presude – uključujući i presudu za udruženi zločinački poduhvat (UZP) u razdoblju 18. 01. 1993. – 01. 03. 1994., zajedno s Republikom Hrvatskom kao sudionicom tog UZP-a", dodali su.

O izgradnji muzeja HVO-a u Heliodromu

Činjenica da se planira izgradnja muzeja HVO-a upravo na prostoru kasarnе "Stanislav Baja Kraljević", bivšeg koncentracionog logora Heliodrom – za koji je također donesena presuda u Hagu – predstavlja duboku povredu dostojanstva žrtava. Zamislite samo da u koncetracionom logoru Aušvic napravite muzej Wehrmachta...

"Nikada i nigdje Savez udruženja logoraša HNK nije osporavao pravo pripadnicima HVO-a da grade svoj muzej i baštine ono što smatraju dijelom svoje historije. Međutim, insistiramo da to ne može i ne smije biti na mjestu gdje je preko 10.000 Bošnjaka bilo zatočeno, gdje je 79 logoraša ubijeno, a mnogi se i danas vode kao nestali. Muzeji se ne smiju graditi na mjestima mučenja, ubijanja i nezakonitog zatočenja građana Bosne i Hercegovine. Time se ne čuva identitet, nego se zatire istina i vrijeđaju žrtve. Muzej se može graditi u jednoj od općina gdje je HVO imao svoje sjedište – Livno, Čitluk, Široki Brijeg – ali ne na prostoru obilježenom patnjom, zločinima i haškim presudama", dodali su.

Prijedlog za zajedničko rješenje i dostojno čuvanje istine

Poručuju da su kao žrtve logora Heliodrom spremni, u duhu dijaloga i poštovanja istine, učestvovati u procesu izgradnje memorijalnih sadržaja.

"Spremni smo i predložiti da u sklopu planiranog muzeja bude osiguran prostor posvećen žrtvama Heliodroma, kako bi posjetioci mogli čuti punu i neprilagođenu istinu, zasnovanu na presudama domaćih i međunarodnih sudova. Otvoreni smo i za organizaciju sastanka delegacija žrtava sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine – kako iz reda bošnjačkog naroda, dr. sci. Denisom Bećirovićem, tako i s članom Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, gosp. Željkom Komšićem. Takav sastanak može biti od obostrane koristi i doprinijeti konačnom rješavanju statusa svih logoraša, bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost. Podsjećamo da logoraši ostaju jedina kategorija žrtava bez zakonske zaštite u Bosni i Hercegovini", poručili su.

Hercegovački logoraši na kraju poručuju: "Istina može biti samo jedna – ponekad spora, ali uvijek dostižna. Tim više što je već utvrđena i presuđena pred domaćim i međunarodnim pravosudnim institucijama. Na nama je da je čuvamo i branimo, ne radi podjela, nego radi budućnosti i dostojanstva svih građana Bosne i Hercegovine".