Hajrudin Somun: Šta će se desiti s BiH ako Putin pobijedi u Ukrajini?

Može li se Bosni dogoditi Ukrajina?, tema je o kojoj se danas, 19. aprila, govorilo na sesiji Kruga 99, gdje je uvodničar bio Hajrudin Somun, diplomata, novinar i publicist.

Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99, citirao je izjavu španskog premijera Pedra Sancheza, koji je prije dva dana rekao: "...očito da su mir i vrijednosti koje ga podupiru napadnuti reakcionarnim valom, autoritarnim režimima, dezinformacijama i pošastima koje ugrožavaju stabilnost naših demokratskih institucija". Podsjetio je i na upozorenje brazilskog predsjednika Lulu da Silva - "'kada demokratija nazaduje, pojavljuje se Hitler', očito aludirajući na Trampa."

"I zaista, izgleda da američko urušavanje i Evrope ide putem urušavanja poredaka zasnovanih na liberalnoj demokraciji, uključujući i internacionalni - jačanjem desnice, surove logike profita i sile u odnosima između država, islamofobije, etnonacionalizma, pa i sijanjem razdora unutar samog kršćanskog svijeta. Ali, uporedo sa tim naziru se i nova savezništva zemalja srednje snage koje registruju slabljenje 'meke moći' SAD-a u Evropi i svijetu — ne kao spektakularanog loma, nego kao postepenog opadanja uticaja koji je decenijama oblikovao političku stvarnost kontinenta. Nekada je 'meka moć' bila veća i od vojne moći. Nekada je bilo dovoljno da Vašington pošalje signal. Danas se ti signali sve češće tumače, preispituju ili jednostavno ignorišu. Primjer nisu samo izbori u Mađarskoj već i otpor u drugim dijelovima svijeta, pa i u samoj Americi. Ne zato što je američka moć nestala, nego zato što je izgubila onu vrstu autoriteta koji ne počiva na sili, nego na percepciji i uvjerenju", izjavio je Kulenović.

Trending

Sanchez insistira da EU raskine sporazum s Izraelom

Potom je govovorio Somun koji je obraćanje počeo rečenicom kako želi ukazati "na dramatično stanje u svijetu i susjedstvu Bosne i Hercegovine": "U svijetu su istovremeno aktivna tri otvrena ratna žarišta, koja svako na svoj način traže jasnije opredjeljnje i aktivan odgovor Bosne i Hecegovine A u susjedstvu BiH su ti ratovi takođe uzburkali stare podjele na jednu ili drugu od sukobljenih svjetskih sila i oživjele ekspanzioniostičke ambicije usmjerene prije svega prema unutrašnjoj sigurnosti, cjelovitost i suverenitet BiH."

Kazao je i kako BiH prijete opasnosti "po njenu sigurnost i jedinstvo ako postane objekt preslagivanja svjetskog poretka i moneta za potkusurivanje interesa velikih svjetskih sila u Evropi i na Balkanu".

"Ovaj naš skup smo najavili pod simboličnim pitanjem - Može li se Bosni dogoditi Ukrajina? - te bih da ponovim bojazan da upravo ukrajinski rat, zavisno od njegovog ishoda, ne doprinese daljim podjelama unutar BiH, pa i njenom urušavanju. A, još u oštrijoj formi se to pitanje može postavjati nakon ruske invazije Ukrajine prije tri godine i, a posebno od dolaska na čelo SAD predjsednika Donalda Trumpa koji je pomogao Izraelcima da dovrši genocid nad Palestincima u Gazi i s njima zapalio novi rat protiv Irana. Želim da obrazložim to pitanje jednostavnom formulom: ako Vladimir Putin izgubi rat u Ukrajini, uveliko će se smanjii šanse razbijačima Bosne i Hercegovine, a ako uspije da otcijepi i anektira njene istočne provincije, Putinu će porasti ambicije da spriječi dalje širenje NATO pakta na Balkanu.

I da pod okrilje neposrednog uticaja 'majčice Rusije' podvede i eventualnu samoproglašenu nezavisnost jednog entiteta BiH. Izazovi i opasnosti za Bosnu i Hercegvinu su dramatični, pa očekuju i dramatičnu reakciju i aktivnost na spasavanju, očuvanju i jačanju njenog jintegriteta i suvereniteta. Pogotovo što opasnosti po njenu cjelovitost i državnost ne stižu samo s jedne strane, iz Rusije i Srbije, nego sa njenih zapadnih granica, pri čemu su anagažirane neke članice NATO-a, pa čak i Izrael", naveo je Somun.