Gradska biblioteka Olovo savremenim ambijentom mami čitatelje: "Zainteresovanost je velika"
"Da uništite kulturu, ne morate spaliti knjige. Dovoljno je da ih ljudi prestanu čitati", kazao je jednom Ray Bradbury, američki pisac. U vremenu digitalizacije, kada su se ljudi otuđili od knjiga, a okrenuli se tehnologiji, stanovnici Olova redovno posjećuju Gradsku biblioteku u ovom malom bh. gradu.
Počeci rada Gradske biblioteke Olovo vežu se za period 1950-ih godina, a u januaru ove godine, biblioteka je prebačena u novu zgradu sa savremenim ambijentom.
Sanela Kaikčija, direktorica Gradske biblioteke Olovo, u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba kazala je da su morali biti spremni na promjene.
Heroji.ba: Online mapa i registar šehida i poginulih branitelja dostupni javnosti
Šta čitaju mladi u Sarajevu? Bastašić, Ovčina, Džamonja, Zaimović...
"Trudimo se ići u korak s vremenom i digitalizirati biblioteku, što planiramo uraditi u narednom periodu", kazala je Kaikčija pojašnjavajući da u sklopu biblioteke realiziraju razne aktivnosti kao što su edukacije, zabavne aktivnosti i drugo.
Kaže da je zainteresovanost za biblioteku velika.
"S obzirom da je Olovo mali grad sa 8.500 do 9.000 stanovnika, mi imamo oko 1.000 redovnih članova. To je puno i zadovoljni smo", isakla je direktorica biblioteke.
Kazala je da u biblioteku dolaze građani svih dobnih skupina - od četverogodišnjih mališana do studenata, zaposlenih ljudi i penzionera.
"Sigurno da je i savremeni ambijent doprinijeo tome. Ranije je prostor u bibioteci bio skučen, imali smo 60 kvadrata, sada smo u 200 kvadrata", istakla je Kaikčija u razgovoru za Radiosarajevo.ba.
Pored savremene literature, biblioteka se može pohvaliti i rijetkim primjerima knjiga i časopisa kao što je list ''Behar'' broj 8 iz 1934. godine.
''Behar'' je bio list u čijem je zaglavlju pisalo "List za zabavu i pouku". Objavljivao je književne priloge, povijesne i kulturne članke, prijevode iz orijentalnih književnosti, didaktičko-religiozne priloge i dr. Prvi urednik lista bio je Safvet-beg Bašagić, a u listu su surađivali i drugi intelektualci tog vremena. Pored Bašagića urednici su bili i Edhem Mulabdić i Osman Nuri Hadžić.
Sanela Kaikčija - vila koja potiče mališane na čitanje i razgovor
Osim što radi u biblioteci, Sanela je i vila. Da, dobro ste pročitali. Obilazi škole tokom radionica te zajedno sa djecom čita knjige pa pričaju o njihovom sadržaju, o čemu je portal Radiosarajevo.ba ranije pisao.
I na taj način želi kod najmlađih razviti ljubav prema knjigama. Tada je pojasnila na koji način podstiče djecu da čitaju knjige.
"Razdragano, veselo, dinamično razgovaram sa djecom to im drži pažnju. Uvijek im kažem da se u bibliotekama stiču vještine za doživotno učenje, tu se razvija mašta, tu se učimo postati odgovorni građani. Djeca mi gledaju u oči. Ja kada vidim tu iskrenost i vidim da žele od mene da čuju nešto zanimljivo, neobično, vidim da to zaista nedostaje danas, ja se onda potrudim da ispunim njihova očekivanja, maksimalno. Nakon radionica samo se pojave sa svojim crtežima, sa napisanim pjesmama, pričama, dođu donesu nešto su napravili svojim rukama...svaka dakle radonica stimuliše rad djece i ispolji neki njihov talenat", rekla je Sanela ranije za portal Radiosarajevo.ba.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
