Građani žele znati ko finansira stranke i kako se troši njihov novac

Građani Bosne i Hercegovine žele da znaju ko finansira političke stranke i kako se troši njihov novac. To je razlog zašto je osiguravanje transparentnosti finansiranja političkih stranaka jedna od ključnih preporuka Mišljenja Evropske komisije (EK) za nastavak procesa integracija naše zemlje u Evropsku uniju (EU).

Piše: Faruk Vele

Prema informacijama Centralne izborne komisije (CIK), ukupni prihodi stranaka samo u jednoj godini iznosili su skoro 26 miliona KM, dok iz budžeta godišnje dobivaju čak 18 miliona KM.

Riječ je o ogromnom novcu u čije trošenje građani nemaju gotovo nikakav uvid.

Najslabija tačka

Imamo li na umu postojanje tzv. "crnih fondova" kojima se stranke koriste za najšire oblike korupcije, te netransparentno korištenje javnih resursa za različite vidove stranačke promocije - jasno je zašto je ovo pitanje iznimno važno za demokratske procese u našoj zemlji, te, na koncu, zašto su ove reforme jedan od 14 prioriteta koje BiH treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju EU.

"Ovo je političarima najslabija tačka i neće time da se bave. Jednostavno, iz toga crpe sredstva i za izbornu pobjedu i za osiguranje glasova i za sve ostalo", kaže nam Ivana Korajlić iz "Transparency Internationala".

Besim Ajanović, bivši dugogodišnji sekretar Kantonalnog obora SDA Srednjobosanskog kantona (SBK), danas član Udruženja Uzbunjivači BiH, godinama upozorava na netransparentno finansiranje stranaka. Imao je prilike iznutra upoznati način trošenja sredstava kod vladajućih stranaka.

Preporuku EK da pitanje transparentnog finansiranja stranaka uvrsti u svoje prioritete shvata i kao ličnu satisfakciju. Iako, kako kaže, najbolje poznaje situaciju u stranci čiji je bio član, i to jedan od onih s najdužim stažom, pojašnjava da je situacija gotovo identična i u svim ostalim političkim strankama u BiH. Posebno onim vladajućim.

"Jer, mišljenja sam, niko do sada, osim EU, nije ozbiljno shvatao u kojoj mjeri je to ozbiljan problem. Primjerice, iz tzv. crnih blagajni i fondova se finansira mnogo toga. Vrši se korupcija, kupuju glasovi, kupuje šutnja i partijska disciplina, kupuju razni interesi. Iz izbora u izbore ta prakse stranaka sve više uzima maha", govori Ajanović, koji je jedan od rijetkih koji o ovoj temi javno govori.

Pojašnjava da se stranačke "crne blagajne" pune na način da se čelništva vladajućih stranaka na određenom području dogovore sa pojedinim kompanijama, javnim ili privatnim, da im se dodijele poslovi za određen iznos novca, često veći od realnog.

Firme ugovorene poslove obave, a direktori "razliku" donose u stranačke "crne fondove". Prljavi novac se, pojašnjava Ajanović, kasnije unosi u legalne tokove uglavnom na taj način što se formalno prikazuje kao donacija lojalnih članova.

Ukinuti "crne fondove"

Iz "crnih fondova" se, nastavlja on, plaćaju i kampanje, dok se Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) šalju frizirani izvještaji. Samo u jednom slučaju skup u Travniku je, na primjer, koštao 30.000 KM, a CIK-u je upućen izvještaj da je cijela predizborna kampanja na tom području koštala ukupno 10.000 KM!

"Bitno je po meni donijeti zakonska rješenja i zaustaviti te tokove iz razloga legalnosti i legitimiteta samih izbora. Jer, najveći dio sredstava iz 'crnih blagajni' se koristi na način da se na sam dan izbora kupuju glasači i ljudima dijeli po 10, 20, 30, 50 KM i više na sam dan izbora. To su registrirali mnogi posmatrači i to je evidentirano u CIK-u. Tako mijenjaju tok izbora i čine ih i nelegalnim i nelegitimnim. Rezultati izbora nisu relani, ne održavaju stvarno stanje na terenu, raspoloženje glasača i građana", ističe Ajanović, objašnjavajući zašto su neke stranke na vlasti već 29 godina.

Da bi se ove anomalije u demokratskom sistemu uklonile, potrebne su reforme i bolji Zakon o finansiranju stranaka. Stranke bi se morale obavezati da objavljuju sva imena pravnih i fizičkih osoba koje doniraju novac.

Također bi morale objavljivati kompletne finansijske izvještaje, a ne samo izvode iz njih. Neophodno je da transakcije budu obavljane putem bankovnih računa i da se ukinu stranački "crni fondovi".

Nadalje, kroz zakonske reforme morale bi se spriječiti zloupotrebe javnih funkcija i institucionalnih resursa u svrhu predizborne kampanje. Ministri i direktori javnih ustanova u izbornoj godini bi morali mjesečno dostavljati izvještaje o načinu realizacije javnih sredstava radi sprječavanja eventualnih zloupotreba. A ti izvještaji bi bili predmet raznih revizija.

Također, bilo bi neophodno formirati i neovisno tijelo koje bi kontroliralo isključivo finansije stranaka, a od ključnog značaja bi trebalo biti pooštravanje sankcija za kršenje zakona, i to na razinu koja bi demotivirala kršenje zakona...

Izvršna direktorica Korajlić podsjeća da se godinama ne radi ništa vezano za unaprjeđenje Zakona o finansiranju političkih stranaka i Izbornog zakona BiH u dijelu koji se odnosi na kampanje, uprkos preporukama GRECO-a i drugih institucija.

Stranke su načelno za sve spomenute reforme, ali nikako da to postane i zakonska praksa. Stavljanje ovog pitanja među prioritete EK, po Korajlić, jeste dobar znak i koji bi konačno trebao natjerati vlasti da rade svoj posao.

"To je jedan od ključnih antikorupcijskih zakona u smislu neophodnosti postavljanja bilo kakvih mehanizama za sprječavanje zloupotreba i što se tiče javnih resursa i u smislu transparentnijeg finansiranja i smanjenja prostora za bilo kakvo finansiranje iz nelegalnih ili sumnjivih izvora, što bi trebalo biti jedna od osnova demokratskog sistema", tvrdi Korajlić.

Zloupotreba sistema

Ukazala je na još neke važne aspekte ove priče.

"Ključna stvar kojom se u BiH nismo nikako bavili jeste pitanje sprječavanja zloupotreba javnih resursa u izbornoj kampanji. Mi sada ni kroz Izborni zakon, ni kroz Zakon o finansiranju političkih stranaka apsolutno nemamo ništa definisano da bi spriječilo da funkcioneri u institucijama, u javnim preduzećima i slično koriste svoje pozicije da bi kroz javna sredstva finansirali dijelove izbornih kampanja, ili da zloupotrebljavaju sistem da bi promovisali sebe kao kandidate i stranke", istakla je naša sagovornica.

Podsjeća da su i u kampanji za izbore 2018. direktno korištena sredstva institucija, javnih ustanova, preduzeća, a da bi se promovirale određene političke stranke.

U Mišljenju EK je naznačeno da su potrebno osigurati reforme da se izbori provode u skladu s evropskim standardima, provedbom OSCE-ovih preporuka i preporuka Venecijanske komisije, osiguravanje transparentnosti finansiranja političkih stranaka i održavanje izbora u Mostaru.