Intervju Obradović | Google snima BiH: Stanovi u FBiH konačno dobijaju realnu procjenu vrijednosti

Bosna i Hercegovina nedavno je postala dio globalne Google Street View zajednice, čime je napravljen važan iskorak u digitalizaciji prostornih podataka i njihovoj dostupnosti građanima. O ovoj saradnji, ali i o digitalizaciji katastra, tržištu nekretnina i budućim projektima, razgovarali smo sa Željkom Obradovićem, direktorom Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

Radiosarajevo.ba: Bosna i Hercegovina je odnedavno dio Google Street View zajednice. Šta ova saradnja konkretno donosi?

Obradović: Federalna geodetska uprava već duže vrijeme ima saradnju s Googleom. Prije otprilike dvije godine, tokom jedne od najvažnijih konferencija o zemljišnoj administraciji u Washingtonu, u organizaciji Svjetske banke, imali smo direktan i formalan sastanak s predstavnicima Googlea. Oni su tada iskazali interes za naše podatke, posebno za adresni registar.

Naša temeljna misija je imati sigurne, tačne i pouzdane podatke o nekretninama, a u tom kontekstu nama je izuzetno važno da službeni podaci javnih institucija budu integrirani s najraširenijom globalnom platformom, a to je Google Maps. Upravo zato smo, u saradnji s općinama, omogućili da se podaci adresnog registra isporuče Googleu.

Već sada imamo uspostavljen digitalni adresni registar u 37 općina, dok su druge u različitim fazama implementacije, a svi ti podaci se nalaze u centralnoj bazi Federalne geodetske uprave.
Važnost ovih podataka najbolje se vidi kroz navigaciju – što su adrese preciznije, to je i navigacija pouzdanija, a to danas koristi praktično svaki građanin.

Radiosarajevo.ba: Jesu li u planu novi projekti saradnje s Googleom?

Obradović: Adresni registar je bio prvi i logičan korak, ali svakako nije i posljednji. Googleu su zanimljivi i drugi podaci kojima raspolažemo ili koje koordiniramo kroz sistem infrastrukture prostornih podataka.

Tu prije svega mislim na podatke o cestovnoj mreži i njenom stanju, zatim podatke o zaštićenim područjima, ali i informacije koje su relevantne za turizam, okoliš, promet i poljoprivredu.
Federalna geodetska uprava je koordinacijsko tijelo infrastrukture prostornih podataka i trenutno imamo oko 60 institucija koje su standardizirale i harmonizirale svoje podatke. Ti podaci su dostupni putem našeg geoportala i mogu se koristiti za različite namjene, pa i za integraciju na globalne platforme.

Naš cilj je da što više institucija otvori svoje podatke i učini ih dostupnim.

Radiosarajevo.ba: Koje su trenutno najvažnije aktivnosti Federalne geodetske uprave?

Obradović: Fokus je i dalje na zemljišnoj administraciji, odnosno na katastru i zemljišnim knjigama. Riječ je o dva sistema koja su historijski funkcionirala odvojeno – jedan vodi evidenciju o vlasništvu, drugi o tehničkim podacima o nekretninama.

Takva podjela je često dovodila do neusklađenosti, jer bi se promjene evidentirale u jednom sistemu, ali ne i u drugom. Upravo zato smo pokrenuli proces usklađivanja tih podataka.
Do sada smo uskladili oko 62 posto podataka, prvenstveno u urbanim sredinama gdje je promet nekretnina najveći.

Paralelno radimo na razvoju nove IT arhitekture koja će omogućiti automatsku razmjenu podataka između ova dva sistema, čime će se u budućnosti spriječiti nova odstupanja.

Radiosarajevo.ba: Projekat „Registracija nekretnina“ trajao je godinama. Koji su njegovi ključni rezultati?

Obradović: Projekat je realiziran u 59 općina i 30 općinskih sudova, a kroz njega je oko 1,7 miliona vlasnika i suvlasnika riješilo pitanje upisa vlasništva bez ikakvih naknada, što je bio ogroman benefit za građane.

Osim toga, obnovljeni su zemljišnoknjižni uredi i značajno unaprijeđeni uslovi rada. Danas možemo reći da su ti uredi na solidnom nivou kada je riječ o tehničkoj opremljenosti.
Jedan od najvažnijih rezultata je i to što građani sada mogu online izvršiti uvid u svoje podatke, što ranije nije bilo moguće.

Radiosarajevo.ba: U kojoj je fazi digitalizacija podataka?

Obradović: Svi naši podaci su danas u digitalnom obliku. Katastar je digitaliziran, zemljišne knjige se vode digitalno, a dodatno smo u više od 50 općina uspostavili sistem skeniranja dokumentacije kako bismo smanjili rad s papirima.

Cilj je da se svi podaci nalaze u jedinstvenoj bazi i da se koriste u digitalnom okruženju, bez potrebe za fizičkom dokumentacijom.

U konačnici, želimo omogućiti da korisnik na jednom mjestu dobije sve informacije o svojoj nekretnini.

Radiosarajevo.ba: Koliko je značajan elektronski potpis i šta on donosi građanima?

Obradović: Elektronski potpis je ključan za dalju digitalizaciju usluga. Mi smo tehnički u potpunosti spremni da omogućimo građanima da online pristupaju i preuzimaju svoje podatke.
Međutim, problem je u zakonodavnom okviru, jer postojeći propisi još uvijek zahtijevaju fizički potpis i pečat.
Čim se zakoni usklade s novim tehnologijama, građani će moći sve svoje podatke preuzimati putem interneta, bez odlaska na šalter.

Radiosarajevo.ba: Šta donose nova aerofotogrametrijska snimanja?

Obradović: Ova snimanja radimo svake četiri godine, ali razmišljamo da ih u budućnosti radimo svake dvije godine zbog brzih promjena na terenu, posebno u urbanim sredinama.
Također, ove godine završavamo lidar snimanje, koje omogućava izradu digitalnog modela terena i površina s preciznošću do 10 centimetara, što predstavlja izuzetno kvalitetan podatak za različite sektore.

Radiosarajevo.ba: Šta je donio projekat adresnog registra?

Obradović: Kada smo krenuli 2016. godine, oko 40 posto objekata u Federaciji nije imalo kućni broj. Danas smo taj procenat smanjili na oko 13 posto, što je ogroman napredak.

Uspostavili smo jedinstven model podataka i jedinstvenu aplikaciju koju koriste sve općine, čime smo izbjegli situaciju da svaka lokalna zajednica razvija svoj sistem.

Radiosarajevo.ba: Šta pokazuju podaci o tržištu nekretnina?

Obradović: Kroz registar cijena nekretnina, koji je uspostavljen u gotovo cijeloj Federaciji, imamo jasan uvid u tržišna kretanja.

Podaci pokazuju da su cijene stanova u 2025. godini porasle za 23 posto u odnosu na 2024., dok je promet povećan za tri posto.

Najveći rast bilježe veći urbani centri poput Sarajeva, Mostara, Tuzle i Zenice.

Radiosarajevo.ba: Da li je uvedena masovna procjena vrijednosti nekretnina?

Obradović: Registar cijena je prvi korak prema masovnoj procjeni vrijednosti nekretnina. Taj proces je već započeo i očekujemo da u narednih pet godina obuhvatimo oko 50 posto teritorije Federacije.
Važno je naglasiti da se ne radi o uvođenju novih poreza, nego o podacima koji mogu koristiti različitim sektorima — od planiranja do finansijskih analiza i investicija.

Radiosarajevo.ba: Koji su najveći izazovi u vašem radu?

Obradović: Najveći izazov je složen administrativni sistem Bosne i Hercegovine, koji podrazumijeva više nivoa vlasti — od državnog do lokalnog — što otežava koordinaciju projekata.

Osim toga, evidentan je i nedostatak stručnih kadrova, zbog čega nastojimo sarađivati s univerzitetima kako bismo podigli interes za ovu oblast.

Ipak, imamo jasnu strategiju i iskustvo u realizaciji velikih projekata, što nam daje osnovu za dalji razvoj.

Digitalizacija zemljišne administracije i otvaranje podataka ostaju ključni koraci ka efikasnijem sistemu i boljoj usluzi građanima u Bosni i Hercegovini.

Cijeli intervju možete pogledati u videu ispod: