Godišnjica drugog masakra na Markalama

Radiosarajevo.ba
Godišnjica drugog masakra na Markalama

Na današnji dan, prije 15 godina na ulaz Gradsku tržnicu, u sarajevskoj ulici Mula-Mustafe Bašeskije, pala je granata od koje su smrtno stradala 43 građana Sarajeva.

Tog 28. avgusta 1995. godine u 11. sati ujutro Gelerima minobacačke granate od 120 mm, ispaljene iz pravca Trebevića, koja je eksplodirala u blizini sjevernog ulaza u Gradsku tržnicu. povrijeđene su 84 osobe.

Nakon tog napada, uslijedila je prva vojna intervencija združenih NATO snaga u historiji ovog vojnog saveza.

Istraga masakra od strane Ujedinjenih naroda je vođena u tajnosti, što je izazvalo špekulacije u medijima o nemogućnosti utvrđivanja lokacije sa koje su granate ispaljene. Mediji koji su bili pod kontrolom tadašnjeg predjsednika Republike Srpske Radovana Karadžića tvrdile su da granate nisu ispaljene sa srpskih položaja.

Karadžić je optužen za genocid u BiH, i u haškoj sudnici nastoji osloboditi VRS odgovornosti za ovaj zločin, tvrdeći da su za masovnu pogibiju civila u dva artiljerijska napada na Markale (94. i 95. god.) "odgovorne muslimanske vlasti".

DW: Ko je granatirao Markale?

Tužilaštvo je na suđenju Karadžiću, u sudnici prikazalo i video snimak, napravljen neposredno poslije eksplozije na Markalama 28. avgusta 1995. Britanski stručnjak je potvrdio da takav masakr može pričiniti i samo jedna minobacačka granata, kako je utvrđeno i u istragama koje je proučio. U svom ekspertskom izvještaju Higgs je napomenuo da ispaljivanje pojediničanih minobacačkih projektila na Markale i na druge slične lokacije nije imalo vojnu svrhu. Ispaljivanje samo po jedne granate na mjesta koja nisu vojni ciljevi, po njegovom iskustvu iz britanske vojske, služi samo za terorisanje i zastrašivanje civilnog stanovništva.


radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije