? / Godišnje 300 osoba gine na bh. cestama, kada će država početi liječiti ovu "bolest"

07. 08. 2020. u 12:46:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 107

"U nesreći kod Tešnja poginule sestre od 10 i 19 godina ", "Prozor: Mladić poginuo kada se s kamiona otkačila prikolica i udarila u njegov automobil", "Kod Prijedora poginuo motociklista u sudaru s policijskim vozilom", "Vozač automobila poginuo u sudaru s kamionom u Prnjavoru", "Jedna osoba poginula u prevrtanju automobila kod Trnova"...

Piše: Faruk Vele

Ovo su neki od naslova koji su punili "crne hronike" u samo posljednjih dvadesetak dana.

Motocoklisti su još ginuli u Jablanici, Maglaju, u nesrećama kod Tuzle i Kaknja....

Javnost je posebno potresla nesreća trećeg dana Kurban-bajrama u Šijama kod Tešnja u kojoj su stradale sestre Nafa (19) i Ermelina Ažić (10). Sva bol svijeta se sručila na tešanjski kraj.

Dok se društvo bori s pandemijom COVID-19, olako se prelazi preko činjenice da desetine mladih i nešto starijih građana Bosne i Hercegovine gotovo svakodnevno gine na našim drumovima.

Hiljade povrijeđenih

Iako ćemo se suglasiti da su uzroci nesreća nerijetko povezani s "ljudskim faktorom", uključujući i sasvim svjesno kršenje saobraćajnih propisa, ne možemo zanemariti i neke objektivne okolnosti u kojima se odvija naš saobraćaj, uključujući i stanje cesta, gustinu prometa, teretnjake na cestama, nepreglednost itd.

Sve je to dio jednog sistema, pa je problem potrebno sagledavati u cijelosti. Na koncu, posljedice su bolne - izgubljeni životi, ugašeni snovi, uplakane porodice, dodatne obaveze društvu u raznim segmentima. Zbog toga se ovim pitanjem daleko više moraju baviti i vlast, eksperti, obrazovni sektor, mediji, društvo u cjelini.

Umjesto liječenja posljedica, tretirajmo uzroke.

"Nažalost, svi smo zaokupljeni problemima oboljenja od COVID-19, pa se vrlo malo, gotovo nikako se ne bavimo 'oboljenjem' i pitanjem smrtnosti u saobraćaju na području Bosne i Hercegovine. Iako smo po ozljedama i smrtnosti u tom segmentu neusporedivo "gori" od COVID-19. Moramo shvatiti da saobraćaj odnosi živote i da osobe se ozljeđuju. Po ovom osnovu na području Bosne i Hercegovine na godišnjem nivou imamo oko 300 osoba koje ginu u saobraćaju, te 8-9 hiljada ljudi koji budu povrijeđeni u istom periodu. Svakako da posljedice većina nas zna. Ono što ne znamo i što nećemo da radimo da jeste ulažemo u poboljšanje faktora sigurnosti saobraćaja na bh. cestama", kaže za Radiosarajevo.ba profesor Fakulteta za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu prof. dr. Osman Lindov.

Osman Lindov - undefined

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo.ba: Osman Lindov

Prema njegovim riječima, svi se trebaju brinuti i ulagati u poboljšanje faktora sigurnosti u saobraćaju od države BiH, preko entiteta do lokalne zajednice.

"Mi već 12 godina od prvog donesenog Zakona o sigurnosti na putevima u Bosni i Hercegovini nismo napraviti strategiju i akcioni plan za sigurnost cestovnog saobraćaja. Moram istaći da je novi ministar transporta Bosne i Hercegovine, dr. Vojin Mitrović, prije 15 dana, a poslije 12 godina čekanja, formirao Vijeće za sigurnost saobraćaja. To Vijeće će se organizirano baviti problemima sigurnosti saobraćaja na području Bosne i Hercegovine, zajedno s nižim nivoima vlasti iz oblasti saobraćaja i transporta. Zadat je i program gdje se treba u narednom periodu definirati i izraditi Strategija, te Akcioni plan sigurnosti u saobraćaju na području Bosne i Hercegovine", govori profesor Lindov.

Prema njegovim riječima, ono što je potrebno što prije uraditi jeste definirati segmente i probleme sigurnosti saobraćaja koji utiču na dešavanje saobraćajnih nesreća, a prije svega raditi daleko više na sljedećim segmentima:

- Edukacija vozača i pješaka;
- Sanacija i rekonstrukcija cestovne infrastrukture, posebno crnih tačaka;
- Inspekcije i revizije sigurnosti cesta;
- Izdvojiti znatno veća financijska ulaganjima u segment cestovne sigurnosti;
- Kontinuirano sprovoditi programe osposobljavanja i edukacije iz oblasti sigurnosti saobraćaja kod svih uzrasta, sa adekvatnim i prihvatljivi programima edukacije ovisno od uzrasta.

"Također, imamo malih pokušaja i u ovom segmentu, ali najčešće se 'zabrinemo' samo nakon malo veće saobraćajne nesreće. Ono što se treba izdvojiti kao dobar primjer u segmentu cestovne sigurnosti, jeste trogodišnja studija koju po treći put radi JP Ceste FBiH, u segmentu identifikacije i analize "crnih tačaka" na magistralnim cestama na području FBiH, i koje takvu analizu koriste kao prioritet u rekonstrukciji onih dijelova ceste koje se pokažu kao opasne dionice ili lokacije", ističe naš sagovornik.

Zbog svih nas

Nadalje, napominje kako bi trebalo raditi i na ostaloj mreži cesta u Bosni i Hercegovini, jer se to pokazalo kao dobra praksa koja može sa ne tako velikim finansijskim sredstvima umanjiti broj saobraćajnih nezgoda odnosno posljedica.

"Svakako za ovakve projekte treba osigurati znatno veća financijska sredstva, odnosno osigurati stalni priliv po osnovi sanacije i rekonstrukcije opasnih lokacija i dionica iz svih segmenata transporta i saobraćaja koji imaju "koristi" od saobraćaja i transporta, a to su: Ministarstva transporta, osiguravajuća društva, distributeri naftinih derivata, transporteri i dr.", zaključio je profesor Lindov.

U nadi da se ovim pitanjem nećemo ponovo baviti tek kada se suočimo sa novim, možda i većim saobraćajnim nesrećama, sa, ne daj Bože, većim brojem smrtnih slučajeva, preporuka je vlastima na svim razinama da se ovim pitanjem počnu hitno baviti.

Zbog života i sigurnosti svih nas.

NEMA KOMENTARA