Glas roditelja jači od šutnje institucija: Colibri vodi borbu za Blue Card, minimum za mališane

Centru za podršku porodicama sa djecom i osobama s poteškoćama u razvoju Colibri iz Sarajeva, koji već godinama radi s mališanima i njihovim roditeljima, nedavno je isključena struja. I tek nakon što su glasno, vrlo glasno progovorili, Vlada Kantona Sarajevo uplatila im je tranšu kojom su naposljetku privremeno pokrili troškove.

Roditelji i uposlenici našli su se u bezizlaznoj situaciji, a njihova nemoć pretočila se u proteste ispred zgrade Vlade KS. Iako su novac dobili uoči zakazanih protesta, nisu htjeli odustati od demonstracija.

U takvim okolnostima, dok se bore za osnovne uvjete da rade s djecom, iz Colibrija pokrenuli su i jednu važnu inicijativu - uvođenje Blue Card kartice u Bosni i Hercegovini.

Trending

Sarajevo "prodisalo", vjetar rastjerao smog: Pogledajte očaravajuće prizore decembarske noći

Direktorica Centra, Aida Hrnjić, za portal Radiosarajevo.ba objasnila je šta je ustvari Blue Card.

"Blue Card je identifikacijski dokument s jedne strane. On je kao takav prepoznat u zemljama Europske unije, a i u regionu se uvodi. Mi smo prije otprilike godinu podnijeli inicijativu za uvođenje Blue Card Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike. Poslije toga oni su prebacili inicijativu na Ministarstvo prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine. Međutim, nakon skoro godinu ništa se nije desilo i realizovalo.

29.09.25. 11:37

Vlada KS suočena s kritikama: Udruženje Colibri održalo protest uz poruku - 'djeca nisu projekt!'

Tragajući za informacijama šta i kako, došli smo do ideje, mi i roditelji, da napravimo peticiju. Da pozovemo sve ljude iz Bosne i Hercegovine, bez obzira u kojem gradu da se nalaze, da je potpišu. Jer ta Blue Card, ta kartica za život, treba da bude na državnom nivou", istaknula je Hrnjić.

Kao takva, ona mora biti verifikovana da bi olakšali kretanje djece i osoba s invaliditetom.

"Ukoliko je potrebna asistencija, da dobiju asistenciju. Unutar toga, sve usluge na svim nivoima vlasti, pri javnim ustanovama i javnim preduzećima, moraju biti sistemski i institucionalno obezbijeđene, na način kako je to primjereno u 21. vijeku i u zemljama koje su već uvele takvu praksu", kazala je Hrnjić.

S praktične strane, kada osoba ili dijete posjeduje Blue Card, samo je priloži na mjestu gdje je potrebno, u bilo kojoj instituciji.

"Vlasnik Blue Carda samo pokaže svoju karticu, a unutar nje, u kodu ili kako već država odluči, nalaze se svi podaci. Zato smo mi u peticiji naveli da trebaju učestvovati svi nivoi vlasti i da svi iz svojih ingerencija obezbijede određena budžetska sredstva za usluge koje trebaju biti pružene", rekla je Hrnjić.

Navela je i konkretan primjer.

"Nedavno smo u Kantonu Sarajevo imali problem s korištenjem bazena na Otoci (Olimpijski bazen, op.a.). Djeca s poteškoćama koriste bazen (to bi trebali činiti bez problema i dobiti adekvatnu pomoć u vidu trenera, ali to nije slučaj, op.a.), a roditelji angažuju trenere koji rade s djecom. U ovom slučaju, ne samo da su se roditelji pobrinuli i sami platili iz svog džepa da riješe problem, nego je to čak i smetalo javnom preduzeću – jer oni navodno nisu imali kontrolu nad tim. A niko ne govori o tome da su oni, kao javno preduzeće, po zakonima Bosne i Hercegovine i međunarodnim konvencijama (koje smo ratifikovali još prije 20 godina), morali razvijati kapacitete da sami to obezbijede", istaknula je.

Bilo bi normalno, dodala je "da moje dijete ima tu karticu, ja je uzmem i dođem s njom na bazen, a bazen već ima obezbijeđeno ono što je potrebno za moje dijete".

"U ovom slučaju govorimo o treneru. To je samo primjer, ne odnosi se samo na bazen – tako bi trebalo da bude u svim javnim institucijama i svim preduzećima. Sve su to naše institucije koje se finansiraju iz budžeta i od novca građana", naglasila je.

Dodala je da je odziv na peticiju dobar.

"Odazivaju se zaista udruženja sa teritorije cijele Bosne i Hercegovine. Intenzivno radimo na prikupljanju potpisa koje ćemo, uz formalne zahtjeve, poslati svim nivoima vlasti. Jako cijenim istup Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i Vlade Federacije BiH, međutim, deklarativna podrška u ovom slučaju neće ništa promijeniti i nama ne znači mnogo.

Iza toga stoji da smo u peticiji jasno naveli: tražimo da se formira radna grupa do Nove godine, do 31. decembra ove godine, u kojoj će učestvovati svi nivoi vlasti, a gdje će naravno biti pozvana i relevantna udruženja i aktivisti. Vlade moraju prestati donositi odluke bez nas. Nije ni normalno, ni uobičajeno da se odluke donose za određenu kategoriju stanovništva, a da se ta kategorija uopšte ne pita.

Razumijem da ministar, premijer ili bilo ko ne može znati šta tačno treba mom djetetu – i to je shvatljivo. Ali je neshvatljivo da se odluke donose bez ikakvog uvida i konsultacija. Ono što nam u BiH jako nedostaje jeste da institucije same postanu lideri inkluzije. Danas se već 20 godina govori o inkluziji, a ona se u praksi svela samo na nas – djecu i roditelje", naglasila je Hrnjić i dodala:

"Inkluzija znači uključivanje svih institucija. One moraju obezbijediti resurse da inkluzija funkcioniše, da se građani ne diskriminišu zbog poteškoća, bilo da je neko u kolicima, ima autizam ili neku drugu vrstu teškoće.

Ne možemo i dalje govoriti: 'Inkluzija, inkluzija', a u praksi ostavljati roditelje da sami nose teret. Neprihvatljivo je da institucije kažu civilnim organizacijama: 'Evo vam malo novca pa se sami snalazite.' To je pogrešno i ponižavajuće."

29.08.25. 15:44

Sivro odgovorio roditeljima: "Izjave da stigmatiziram djecu su potpuno netačne i zlonamjerne"

Smatra da inkluzija mora važiti za institucije, da one moraju biti primjer, a ne čekati da roditelji sami osmisle rješenja i snose posljedice.

Na pitanje koliko će roditeljima i djeci olakšati uvođenje Blue Card, njen odgovor je jasan.

"Blue Card je zaista sve. Nismo mi izmislili toplu vodu, niti je treba izmišljati. Dovoljno je prepisati praksu iz naprednijih zemalja. To bi jako olakšalo stvari za našu djecu, ali i za nas roditelje. To bi konačno bila prava inkluzija. Ono što sada imamo jeste čista segregacija – udruženja rade posao institucija koje ne obavljaju svoj posao, a pritom još i ograničavaju roditelje. Vrijeme je da se minimum potrebnog napokon uspostavi nakon 20 godina primjene inkluzije u Bosni i Hercegovini", zaključila je Hrnjić.