FOTO: Nestali spomenik s Latinske ćuprije

Spomenik umorstvu

Bilo je to 28. juna, daleke 1917. godine kada su austrougarske vlasti u Sarajevu organizirale svečanost povodom postavljanja "Spomenika umorstva" koji je podignut u sjećanje na Sarajevski atentat.

Ukupna visina spomenika bila je 12 metara

Tim se pojmom naziva događaj koji se zbio tačno tri godine ranije, 28. juna 1914, kada je Gavrilo Princip na tada Latinskoj ćupriji (Principov most u vrijeme Jugoslavije, danas opet Latinska ćuprija) ubio austrougarskog prijestolonasljednika, nadvojvodu Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, što će postati povod za Prvi svjetski rat.

Spomenik, koji je podignut tri godine kasnije nasuprot mjesta atentata, na ćošku Latinske ćuprije, stvorio je mađarski arhitekta Eugen Bory. Prema podacima sarajevskog Instituta za historiju, taj su spomenik činila tri centralna dijela: dva velika stuba, visoka deset metara, i središnji medaljon na kojem su bila gravirana lica ubijenih nadvojvode i njegove supruge. Ispred medaljona nalazio se prostor za cvijeće i svijeće.

Nažalost, ova skulptura preživjela je tek nešto više od godinu dana. Krajem 1918, odmah po uspostavi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, ovaj memorijal Franji i Sofiji hitro je uklonjen. Dijelovi su se čuvali u Zemaljskom muzeju sve do kraja Drugog svjetskog rata kada su prebačeni u Institut za zaštitu spomenike, a potom su završili u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, no tamo je stigao samo centralni medaljon.

Ispostavit će se da je jedan stub završio u Trebinju, a drugi na Kobiljoj glavi u Sarajevu, i to kod kamenorezaca koji su tim dijelovima bili plaćeni za određene poslove...

Kameni otisak Principovih stopa

Spomenik je ipak trebao biti vraćen na svoje mjesto, i to u doba kada je postavljen kameni otisak stopa Gavrila Principa, inače rad Voje Dimitrijevića. No, trebinjski majstor tražio je mnogo novca za stub koji se našao u njegovom vlasništvu pa spomenik nikad nije vraćen. Principove stope su skinute 1992, a nestala je i ploča na kojoj je pisalo: "Sa ovog mjesta 28. juna 1914. Gavrilo Princip svojim pucnjem izrazi narodni protest protiv tiranije i vjekovnu težnju naših naroda za slobodu." 

Iako su postojale brojne inicijative da se spomenici vrate na svoja mjesta, pogotovo jer je ovo mjesto jedno od najposjećenijih turističkih lokacija u gradu, to se, nažalost, još uvijek nije desilo. Danas, na lokaciji, stoji nova ploča na kojoj se, na engleskom i bosanskom jeziku, navodi: "Sa ovog mjesta 28. juna 1914. godine Gavrilo Princip je izvršio atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju."