Erol Avdović za Radiosarajevo.ba iz New Yorka: Na Balkanu neće biti mira bez pravde

Uz zastave Kosova, Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Sjedinjenih Američkih država, više stotina prosvjednika iz albanske, bosanskohercegovačke i hrvatske zajednice u New Yorku okupilo se u utorak ispred konzulata Srbije na njujorškoj petoj aveniji protestvujući protiv nekažnjenih zločina seksualnog zlostavljanja i silovanja žena u toku ratova u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu, piše Erol Avdović (News for Education) za Radiosarajevo.ba iz New Yorka.

Okupljanje pod nazivom “Relly for her justice” (#RallyforHerJustice/Skup za njenu pravdu) u organizaciji “Albanian American Women's organization” predvodio je član Savjeta grada New Yorka Mark Gjonaj. Na skupu se, izmedju ostalih obratila i Vasviju Krasniqi-Goodman, koju su srbijanski agresori na Kosovu silovali 1999.

“Molila sam srbijanske vojnike da me ubiju, ali oni su mi kazali da je silovanje najgora kazna za mene”, rekla je veoma potresnom između ostalog Krasniqi-Goodman.

Veliki broj znamenitih ličnost putem socijalnih mreža podržalo je ovaj skup izražavajući i izravnu solidarnost sa Grasniqi-Goodman.

Tokom obraćanja okupljenima Mark Gjonaj je u više navrata pozvao prosvjednike da glasno uzvikuju:

“Zahtjevamo pravdu za žrtve”, “Srbijo stidi se”, “Tražimo pravdu sada”, “Zakasnjela pravda je oduzeta pravda”.

Na skupu je od službenog Beograda zatraženo da plati ratne reparacije žrtvama minulih ratova u regionu iza kojih je stajala Srbija i da bez čekanja pravno procesuira počinioce ratni zločina.

Nema dvojbe, rečeno je u New Yorku – “silovanje u ratu je ratni zločin”.

Gjionaj je rekao i da je ovo tek početak ovakvih protesta tri zajednice, te da se slijedeće okupljanje planira na proljeće 2020, vjerovatno pred zgradom Ujedinjenih naroda, jer problem seksualnog zlostavljanja žena tokom ratova nije samo balkanski fenomen, već barbarski čin koji se ponavlja na mnogim svjetskim merdijanima. Pri tome je identifikovao 21 zemlju u kojoj se to već dogodilo ili se trenutno dogadja kao na Miyanmaru.

“A medjunarodna zajednica ii UN ne čine dovoljno da se to zaustavi i sankcioniše, jer očito nisu naučili lekcije sa Balkana”, rekao je Gjonaj.

I drugi govornici, među kojima i bivši američki ambasador u OSCE William Walker govorili su o zločinima protiv eničkih Albanaca, kao i Bošnjaka i Hrvata na čijim su teritorijama ratovali srpski vojnici i paramilitarne snage koje su kontrolisane iz Srbije.

Skupu se obratila i Velma Sarić, predsjednica sarajevskog Postkonflik istraživačkog centra, koja je, zbog ovog skupa, došla samo na jedan dan u New York i odmah se po završetku iste noći vratila u Sarajevo. Kao dijete rata, kako je to kazala, rođena u Vlasenici odakle je sa svojim roditeljima morala izbjeći u drugi kraj BiH, ona je podjelivši svoje lično iuskustvo govorila i o važnosti sprovođenja rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a koje zahtjevaju sankcionisanje počinioca gnusnih silovanja i svih drugih zločina.

“Nažaolst Srbija se nedovoljno suočava s tim činjenicima, kao ni manji bh. entitet RS, gdje se i dalje negiraju zločini, dok se u Srbiji počinioci teških zločina mirno šetaju bez sudkog procesuiranja”, rekla je između ostalog Šarić.

Ona je izjavila, da je ovo okupljanje doživjela kao poziv da se poslije dužeg vremena “prekine tišina”, koja je opet zavladala zapostavljajući patnje silovanih žena i ratne zločine počinjene prema tim žrtvama.

Profesorica za ljudska prava na njujorškom Univerzitetu Columbia i poznata aktivistica na prostorima Zapadnog Balkana, koja često boravi u regionu, Tanya Domi također se obratila skupu sa snažnom porukom da nema mira bez pravde.

Domi je rekla kako se ne smiju zaboraviti zločini srpskih milicija počinjenih nad bosanskim, hrvatskim i kosovskim ženama tokom ratova na Balkanu od 1991 do 1999.godine.

Pri tome je Domi pozdravila napore hrabrih aktivista iz nevladinog sektora u Srbiji, koji već dugo rade na rasvjetljavanju zločina počinjenih u susjednim državama od strane sribijanske vojske i njihovih paramilitarnih snaga.

“Vučićeva vlast mora učiniti mnogo više da bi se kaznili ratni zločinci”, rekla je Domi.

Prema navodima UN-a, kako su to iznjeli i učesnici skupa u New Yorku, u balkanskim ratovima s kraja minulog stoljeća u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu silovano je oko 70.000 žena, pri čemu se, nedvosmisleno krivi srbijanska strana.

Rezolucijom Vijeća sigurnosti broj 1325 od 20 oktobra 2000.godine od svih zemalja članica Ujedinjenih naroda izmedju ostalog se zahtjeva, da se na temelju iskustava, koja su se dogodila i u pomenutim balkanskim ratovima, 1990-tih godina, preduzme niz mjera, kao i da zločini seksuolnog zlostavlja uz upotrebu silovanja kao oružja rata – ne ostanu nekažnjeni.