Elvir Bucalo: Hrvatska želi ostati upamćena po novom impulsu proširenja EU

Šta očekivati od hrvatskog predsjedavanja EU u prvoj polovini naredne godine?

Piše: Faruk Vele

To pitanje, kaže nam dugogodišnji dopisnik iz Brisela, Elvir Bucalo, jeste jednostavno, a odgovor komplikovan...

"Ili nije, rekli bi pesimisti. Vjerujem da bi i Zagreb, kada bi kako mogao, svojih šest mjeseci predsjednikovanja, prvih u Hrvatskoj i EU istoriji, rado imao u neko drugo, mirnije vrijeme. Ovako će ih dočekati neriješeni evropski problemi, plus pitanje prvih dana odlaska Velike Britanije (koja će, valjda, ispoštovati rok do kraja januara i do tada otploviti u samostalne vode), plus nikad veći francuski apetiti da se Pariz nametne kao novi Berlin, Luxemburg i Brisel zajedno", započinje Bucalo u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Šta Bosna i Hercegovina može očekivati od hrvatskog predsjedavanja EU?

Bucalo tako za Radiosarajevo.ba opisuje atmosferu u kojoj se nalazi Unija i u kojoj će Hrvatske uskoro preuzeti polugodišnje predsjedavanje.

Šta je sa proširenjem Europske unije?

"Kada je riječ o proširenju, tek tu nastupaju komplikacije. Kako više ne vrijedi mantra 'svaki trud država Zapadnog Balkana regiona biće nagrađen', tako su sve ostale opcije u igri. 'Šta smo vam sve ovo vrijeme govorili', već riču euroskeptici u nas i u njih, nižu se glasine o novim pravilima pristupanja, kaznenim poenima i vraćanju u razred niže zbog lošeg vladanja. Istina je da je sve moguće jer ništa još nije domišljeno kako bi Brisel vratio bar nešto od kredibiliteta, izgubljenog na oglušivanju o legitimni zahtjev Skoplja i Tirane da konačno već jednom uđu u završnu fazu pristupanja Uniji", navodi odlučan poznavatelj prilika u Uniji.

S pravom, veli Bucalo, odlazeći predsjednik odlazeće Evropske komisije, Jean Claude Juncker, vjeruje da je Unija (čitaj: Francuska), blokirajući napredak Sjeverne Makedonije i Albanije, počinila istorijsku grešku.

"Reformska vlast u Skopju bi mogla pasti, a reforme u obje zemlje stati, dok ostatak Zapadnog Balkana opravdano ozbiljno sumnja u ozbiljnost obećanja o evropskoj budućnosti... Biće to, ugrubo, postavka scene za hrvatsko predsjedavanje Unijom. Treba joj još dodati rezultat hrvatskih predsjedničkih izbora i činjenicu da će u Komisiji imati posla sa sasvim novim ljudima i idejama od onih koje smo gledali proteklih godina", pojašnjava sagovornik portala Radiosarajevo.ba.

Kako na proširenje gleda novo čelništvo Unije?

"Ilustracije radi, novoj predsjednici Evropske komisije, Von der Leyen, proširenje je svedeno na par prepisanih fraza, dok puno više pažnje i energije polaze u misiju 'zaštite evropskog načina života', povjerenu dosadašnjem glasnogovorniku Komisije, a koja se svodi na jačanje vanjskih granica i blokiranje migrantskih valova... Sa druge strane, neskrivena je želja Zagreba da šestomjesečno predsjedavanje Unijom ostane zabilježeno po novom impulsu proširenja, i u tom cilju je već neko vrijeme za maj naredne godine planiran summit proširenju posvećen. Realno, iznimnim uspjehom predsjedavanja bi se trebalo smatrati eventualno zeleno svjetlo Skopju i Tirani, s obzirom da su evropski lideri obećali da će se zahtjevu Sjeverne Makedonije i Albanije vratiti do majskog summita...I to bi bilo sve sto se tiče proširenja", kazao je Bucalo.

Prema njemu, mnogo važnije od želje za poentiranjem i evropske potrebe da spere sramotu, mogao bi biti napor Zagreba uložen u vraćanje za sto Beograda i Prištine.

"I, ako bude sreće i pameti, postizanje 'pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa'. To bi, više od bilo kakve poruke ili obećanja Brisela, smirilo region i otvorilo prostor da se ukupni odnosi na Zapadnom Balkanu normalizuju i opet, uz dosta pameti i državničkog promišljanja, otvore vrata svim do sada nikako ili stidljivo korištenim potencijalima. Svake vrste", zaključio je Bucalo.