Eli Tauber i priča iz Sarajeva | Jevreji i muslimani u Bosni i Hercegovini: "Primjer za Europu"

Dok je antisemitizam u Europi u porastu, Jevreji i muslimani u BiH već 500 žive u miru. "Naša multikulturna zajednica je dragocjeno nasljeđe i mora se čuvati", kaže Eli Tauber i naglašava da je to "primjer za Europu".

Eli Tauber šeta svojim rodnim Sarajevom. Svakih nekoliko minuta srdačno ga pozdravljaju prolaznici. Malo proćaska, padne poneki dogovor. Uvijek ljubazan, uvijek nasmijan. To samo po sebi ne bi bilo ništa neobično - ali ipak - vrijedno je pažnje. Jer, 75-godišnji Tauber je Jevrej.

Da li ga je strah antisemitizma kada se kreće ulicama glavnog grada Bosne i Hercegovine, u kojem većinu stanovništva čine muslimani? Eli Tauber se osmjehuje. "Ne. Ovdje živimo sa svima u miru i složna smo zajednica."

Trending

Dragan Bursać: Zašto 9. januar više niko ne kritikuje - država pala na testu kukavičluka!

U BiH je jevrejski život već 500 godina podrazumijevani dio društvenog tkiva. Ispred Jevrejskog muzeja u Sarajevu ne stoji stražar, nikakve ograde ne štite ulaz, nigdje u blizini nema policije.

Muzej je smješten u sefardskoj sinagogi sagrađenoj 1581. godine. Sefardi — Jevreji iz Španije i Portugala - prognani su iz svoje domovine 1492. Oko 1530. godine, na poziv osmanskog sultana Sulejmana Veličanstvenog, u Sarajevu, koje je tada pripadalo Osmanskom carstvu, naselilo se oko 30 sefardskih porodica.

29.08.25. 10:10

Sarajevo se sjeća Derviša Korkuta: Heroj koji je spasio Sarajevsku hagadu i ljudske živote

Jedina u potpunosti sačuvana Hagada

Eli Tauber je historičar, publicista, savjetnik za pitanja kulture i religije pri Savezu jevrejskih opština, direktor Arhiva Jevrejske zajednice Bosne ali i osnivač i predsjednik udruženja "Hagada Sarajevo", koje nosi ime po jednoj knjizi.

Hagada objedinjuje tekst, ritual i pripovijest o sjećanju na izlazak Jevreja iz Egipta i čini ga živim dijelom jevrejskog identiteta. Sarajevska hagada jedini je u potpunosti sačuvani primjerak: preživjela je inkviziciju u srednjovjekovnoj Italiji, a tokom Drugog svjetskog rata od nacista ju je spasio muslimanski učenjak Derviš Korkut (teolog, orijentalista, knjižničar i travnički muftija turskog porijekla).

Noć Sefarda

Tauber je i osnivač jedne od poznatijih kulturnih manifestacija u Sarajevu. "Noć Sefarda" nastala je iz ideje tadašnje direktorke Jevrejskog muzeja, Mevhide Serdarević - muslimanke. Godine 2025. manifestacija je obilježila 20 godina postojanja.

Bend iz Španije, izvorne domovine mnogih Sefarda, svirao je sefardsku muziku pred oko 700 gostiju, a pjevalo se na ladinu — jeziku koji se naziva i judeošpanski, koji su iberijski Jevreji donijeli sa sobom na zapadni Balkan i koji čuvaju do danas.

Zajednički život i otvorena zajednica

Tauber priča da su jevrejske porodice od samog početka živjele zajedno s pripadnicima drugih vjera u različitim gradskim naseljima. Dijelili su zanate, komšiluk i slavlja. Geta nikada nije bilo. Samo je u sarajevskom naselju Bjelave gotovo svaka druga kuća bila jevrejska. "Ne iz prisile", objašnjava Tauber, "nego zato što je tamo sunce najduže sijalo." Sarajevo leži u kotlini, okruženo sa sedam planina. Ko živi na "pogrešnoj strani", naročito zimi živi u sjeni, bez sunca i u hladnoći.

Prije Holokausta u Sarajevu je živjelo oko 12.000 Jevreja. Poslije završetka rata 1945. ostalo ih je oko 2.000, od kojih je mnogo njih nakon rata emigriralo, najviše u Izrael. Na početku i tokom rata u BiH (1992–1995) i mnoge druge jevrejske porodice napustile su zemlju, piše DW.

Sefardi, Aškenazi, muslimani

Danas u Bosni i Hercegovini živi još samo oko 500 do 700 Jevreja. Oko 70 odsto su Sefardi, a ostali Aškenazi — srednjoevropski Jevreji koji su došli nakon aneksije zemlje od strane Austro-Ugarske 1878. U jevrejskoj zajednici u Sarajevu Sefardi i Aškenazi slave praznike zajedno — što nije uvijek bilo samo po sebi razumljivo.

"Najveća razlika bila je u jeziku", objašnjava Tauber, "Sefardi su govorili ladino, Aškenazi jidiš. Ali s vremenom su i jedni i drugi naučili bosanski i od tada se zajedno slavi i međusobno sklapaju brakovi." I Tauberova porodica je 'miješana‘: majka mu je bila sefardska Jevrejka, a otac je dijete iz sefardsko-aškenaskog braka.

Da bi neko pripadao jevrejskoj zajednici u BiH, ne mora da pređe na jevrejsku vjeru. Tauber pripovijeda o Fati Finci, muslimanki i prijateljici njegove majke, koja je bila udata za Jevreja i ostala aktivna članica zajednice sve do svoje smrti.

Arhiv protiv zaborava

U svojoj knjizi Kad su komšije bili ljudi Tauber je sakupio priče iz vremena nacističke okupacije Bosne. Pokazuje jednu historijsku fotografiju: u okupiranom Sarajevu muslimanka Zejneba Hardaga pokriva Davidovu zvijezdu na ruci Jevrejke Rivke Kabilio svojim ogrtačem.

Porodica Hardaga spasila je porodicu Kabilio od Holokausta — i kasnije je odlikovana titulom "Pravednici među narodima". Godine 1994, tokom opsade Sarajeva u ratu u Bosni, Zejneba Hardaga, njena kćerka i zet, zahvaljujući porodici Kabilio, otišli su u Izrael, gdje je Zejneba kasnije preminula i gdje je sahranjena.

Katolkinja je spasila Tauberovu majku

I porodična istorija samog Taubera obilježena je činom spašavanja. "Ova žena je spasila moju majku", kaže on i pokazuje na fotografiju Zore Krajine, katolkinje. Ona je 1941. godine iz Sarajeva odvela Tauberovu majku u Mostar, odakle je potom prebjegla na hrvatsko ostrvo Hvar.

Takve priče Tauber želi da sačuva. Zato je jevrejska zajednica u izgradnji arhiva koji prikuplja i digitalizuje dokumenta rasuta širom svijeta. Na hiljade skeniranih dokumenata već je pristiglo iz Srbije, Izraela, Francuske i SAD. Cilj je da se do 2030. — na 500-godišnjicu dolaska Sefarda — predstavi sveobuhvatna historija Jevreja u Bosni i Hercegovini.

Još jedan poduhvat je takozvana geniza: skladište za čuvanje izluženih svetih spisa. "Kod nas Jevreja se knjige ne bacaju, nego se sahranjuju", objašnjava Tauber. Sefardski učenjak Zeki efendija (1845–1916) iz Sarajeva dao je da se takva geniza uredi i planirao je da je otvori godinama kasnije, ali je preminuo dan prije predviđenog datuma. Tauber je to istraživao — i ima pretpostavku gdje bi se geniza mogla nalaziti: "Treba još samo dokazati da se zaista tamo i nalazi." Nada se da će ondje naići na dragocjena istorijska svjedočanstva.

Molitva prema Meki

Prije nego što smo se oprostili, Tauber se nestašno osmjehne: "Sefardska sinagoga u Sarajevu nije okrenuta prema Jerusalimu, nego prema Meki — iz poštovanja prema osmanskoj, muslimanskoj vlasti koja je Jevrejima pružila zaštitu." To se, kaže, može dokazati njenom arhitektonskom orijentacijom, koja odgovara orijentaciji susjedne Gazi Husrev-begove džamije.

"Naša multikulturna zajednica ovdje u Bosni je dragocjeno nasljeđe koje se mora čuvati”, kaže Tauber i naglašava da je to "primjer za Europu." Ni aktuelni bliskoistočni sukob, dodaje, to ne mijenja. Propalestinski protesti u Sarajevu održavaju se redovno — ali nikada ispred jevrejskih ustanova. "Iz poštovanja", kaže Tauber, "jer se ovdje zna da mi s tim ratom nemamo nikakve veze".