Džamija u Planoj kod Bileće: Opstala četiri vijeka uprkos rušenjima

Džamija je opstala na području istočne Hercegovine uprkos njenom rušenju u tri navrata i ove godine slavi punih 400 godina od izgradnje, od daleke 1617. godine. 

Džamiju su prvi put u 18. vijeku srušili hajduci ili uskoci iz primorskih krajeva, a na kamenom luku ulaza u džamiju bio je uklesan natpis da su je 18. jula 1795. godine obnovili stanovnici sela. Drugi put je srušena 1941. godine u Drugom svjetskom ratu, a obnovljena 1964. godine, dok je treći put srušena u ratu u BiH 1992. godine, te opet obnovljena 2013. godine. 

Puno je zanimljivosti vezanih za ovu džamiju, tako i ona da je njen posljednji imam Mustafa ef. Zahić ubijen 1941. godine i bačen u jamu. Njegovi posmrtni ostaci ni do danas nisu pronađeni. 

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je 2006. godine mjesto i ostatke historijskog spomenika – tadašnje Avdića džamije u Plani, opština Bileća, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.   

Ove godine, početkom maja, u džamiji je, nakon 25 godina, ponovno upriličen mevlud. 

Džematlije od BiH do Skandinavije

"Povratak u ove krajeve istočne Hercegovine je krenuo 1999. godine i zajedno s obnovom porušenih kuća, krenula je obnova vjerskih objekata. Nažalost, do sada nisu svi obnovljeni. Svaki vjerski objekat čine njegovi vjernici, u ovom slučaju džemat, a mnoge džamije u entitetu Republika Srpska nažalost su i dalje rasuti diljem svijeta. Tako je i džemat ove džamije imama Ćamila efendije Avdića rasut po zemljama Skandinavije, po Americi, Kanadi, dalekoj Australiji. Sada je na ovom području par porodica koje su ostale ovdje, uspjele opstati, u tim povratničkim, teškim, mukotrpnim godinama. Mnogi od njih su se vratili na neke adrese u Federaciji BiH, jer nisu uspjeli opstati u ovim teškim uslovima", rekao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Sadet ef. Bilalić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Gacko, kojem pripada i područje Bileće.

Prema Hivziji Hasandediću, džamija u Plani je podignuta 1026. (1617) hidžretske godine, što je bilo vidljivo iz natpisa koji je uklesan na kamenom luku džamijskih vrata. Džamiju su srušili hajduci ili uskoci iz primorskih krajeva, pa su je mještani 1. muharema 1210. (18. jula 1795.) hidžretske godine obnovili.

Imamsku i mualimsku dužnost u Plani od 1907. do 1917. godine vršio je Hasan ef. Fazlagić. Poslije njega, imami su bili: Šaćir ef. i Ali ef. Dreca, Rešid ef. Imamović i Mustafa ef. Zahić. Zahića su 1941. godine ubili "odmetnici" i on je bio posljednji imam ove džamije.

Za izdržavanje džamije i plaćanje njenih službenika vakif je zavještao četiri njive zvane: Luka, Cijepac, Podolje i Osmanagića njive i groblje sa čatrnjom uz džamiju. Vakufu ove džamije pripadaju još groblja u Krivači, Njeganovićima, Šakotićima i Trensuli. Prihodi od ovih nekretnina 1913. godine iznosili su 30 forinti i davani su za plaću imamu koji je vršio imamsku dužnost u ovom mjestu.

Hasandedić kaže: "Džamija je ponovno srušena 1941. godine kada su, pred navalom odmetnika, odavde i iz okolnih sela, svi muslimani izbjegli."

Džamija je obnovljena 1964. godine u izvornom obliku. Od 1964. godine dužnost imama povremeno je vršio glavni imam džamije u Bileći.

U haremu džamije sahranjeni su: Hamza Avdić (1816-1876), Šobo Avdić, umro 1800, Alija Avdić (1841 – 1926), Ziba Džubur i Arifa Čustović (1941). U Plani su živjele sljedeće porodice: Avdić, Čaović, Durmiš, Đapo, Kovač, Kusturica. Džamija je potpuno porušena u ratu u Bosni i Hercegovini 1992.-1995. godine.

"Džamija imama Ćamila efendije Abdića ove godine obilježava 400 godina od svoje izgradnje. Sagrađena je davne 1617. godine. Nekoliko puta dosad je rušena, tako u 18. vijeku, 1941. i 1992. godine. Ono što je zabilježeno jeste da je posljednji imam ove džamije Mustafa ef. Zahić ubijen i bačen sa ostalim svojim džematlijama, prvacima na Planoj u jamu. Dosada njegove kosti nisu našle smiraj u haremu. Otada je ova džamija povremeno imala neke vjerske aktivnosti poput klanjanja džuma, bajrama i ostalih naših u tradiciji zabilježenih obilježja kao što je mevlud. Mi smo, nakon 25 godina, ponovo vratili tu tradiciju, običaj da ova džamija ima mevlud na kojem se okupljaju svi raseljeni Bilećani, gdje se susreću, upoznaju, rodbina, prijatelji... Smatramo da ova džamija bez obzira što ovdje nema fizički toliko vjernika, jer je njen džemat razasut od daleke Švedske, Norveške, Danske, do BiH gdje ima dosta raseljenih Bilećana poput Brčkog, Tuzle, Zenice, Sarajeva, ipak centar tog okupljanja, druženja tih naših vjernika", kaže efendija Bilalić.

Klesari s Jadrana

Džamija plijeni svojom ljepotom, jer prema istrazivanju profesora Machiela Kiela, ona ima tip minareta koji je jedistven u osmanskoj arhitekturi. Radi se o spoju arhitekture crkvenih tornjeva s obližnje jadranske obale, odakle su i dolazili graditelji (zidari i klesari)

"Prema istraživanju profesora Machiela Kiela, velikog stručnjaka za osmansku arhitekturu pri UNESCO-u, on je istražio da je postojalo 14 džamija ovakve arhitekture na području istočne Hercegovine. Naime, tu je spoj kršćansko-islamske arhitekture, jer su graditelji bili klesari s Jadrana, iz Dubrovnika, odnosno Dubrovačke Republike, i oni su koristili te crkvene tornjeve kao primjer takvee arhitekture", kaže efendija Bilalić. 

Trenutno su obnovljenje Seferagica džamija u Dabrici kod Stolca, Čelebića (Džaferovića ili Šurkovića) džamija u Donjoj Bijenjoj, opština Nevesinje i na Planoj džamija Ćamila ef. Avdića. 

Još dvije džamije iste arhitekture treba obnoviti, a to su džamija Hasan-paše Predojevića u Bileći i Telarevića džamija u Bijeljanima kod Fatnice. 

"Svako vrijeme i prostor imaju ličnosti koje su ga obilježile. Svakako je Ćamil efendija Avdić, čovjek koji je obilježio ovaj prostor. Naime, on je čovjek koji se školovao na tri kontinenta, poliglota, čovjek koji je osnovao Islamsku kulturni centar u Chikagu i bio njegov prvi direktor i imam. Drago mi je da je Muftijstvo mostarsko ove godine, u okviru manifestacije Dani mevluda i zikra, napravilo jedan naučni skup kao posljednji čin manifestacije, okrugli sto o životu i djelu imama Ćamila ef. Avdića, koji je ostavio neizbrisiv trag u islamu na američkom tlu. Ova džamija od 2013. godine, otkad je obnovljena, i nosi službeno naziv imama Ćamila efendije Avdića na što smo ponosni", ističe efendija Bilalić.

Vakufa džamije imama Ćamila efendije Avdića pripadaju četiri njive, četiri groblja i manji harem sa čatrnjom uz džamiju. U tom haremu uz džamiju ukopani su brojni važni ljudi tog doba, s područja istočne Hercegovine. Među njima je i Šabo Avdić, kako se navodi u javnosti kum crnogorskog knjaza Nikole, kada je to područje, ali i džamija imala svojevrsnu zaštitu, odnosno taj period pamti se kao jedan od stabilnih, bez upada, napada, rušenja, paljenja. 

"Nedaleko od nas se nalazi granica Crne Gore koja je, kao što vidimo, stoljećima ovdje bila izvor neke nesigurnosti, upada uskoka, hajduka sa pomorja, pa sve do i četnika u Drugom svjetskom ratu koji su izvršili, možemo slobodno reći, genocid na ovim Bošnjacima, znajući za jamu Čavkaricu. Svakako da je svako vrijeme nosilo svoje specifičnosti pa tako i vrijeme Šabe Avdića i negovog odnosa s knjazom Nikolom", navodi Sadet ef. Bilalić.

Električna energija četiri godine nakon obnove

U džamiji imama Ćamila efendije Avdića na Planoj klanja se džuma-namaz, kao i jedna od centralnih bajramskih proslava na području Bileće, za Ramazanski ili Kurban bajram.  

"Prema planu rada, u toku mjeseca ramazana mi smo svakako ovu džamiju stavili u fokus interesovanja naših vjernika. Pored teravih-namaza, bit će zajednički iftari gdje će nam dolaziti studenti Fakulteta islamskih nauka, omladina, određene mini ekskurzije, koje će se upoznati s ovim podnebljem i samim tim upriličiti iftar, odnosno teravih-namaz. Pozivam sve raseljene Bilećane da u vremenima vikenda nađu vremenea da dođu i da se družimo, da na ovaj način damo podršku povratnicima, malobrojnim koje svaka posjeta veoma obraduje", naglašava ef. Bilalić.

S obzirom da se radi o velikom području u Medžlisu Islamske zajednice Gacko, kojem pripada i Bileća, navode da u toku mjeseca ramazana pojedine teravije i iftare neće organizirati samo u džamijama.

"Ići ćemo u neka udaljena mjesta, jer ljudi se ovdje uglavnom bave stočarstvom, zauzeti su tokom cijelog dana, malo je vremena, da ga mogu odvojiti. Tako da na neki naćin posjećujemo te naše vjernike na velikom području", navodi ef. Bilalić.

Kada je riječ o džamiji imama Ćamila efendije Avdića planira se uskoro i postavljanje kandilja. 

"Moram istaći podršku Ministarstva za izbjegle i raseljene osobe FBiH, sa ministrom Edinom Ramićem na čelu. Obzirom da od 2013. godine, kada je obnovljena, do prije par mjeseci, džamija, nažalost, nije imala električnu energiju. Nismo mogli imati te popratne sadržaje kao što su kandilji, kao što je ozvučenje. Zahvaljujući upravo inicijativi ministra Edina Ramića, ova džamija, ali ne samo ona, nego cijela mjesna zajednica gdje su stanovali Bošnjaci, sada ima mogućnost priključka na niskonaponsku mrežu, što će izuzetno olakšati njihov boravak ovdje, a i njihovih porodica", ističe ef. Bilalić. 

Od deset, obnovljeno pet džamija

U Medžlisu islamske zajednice Gacko prije rata postojalo je šest džamija i jedan mesdžid. Tri su džamije i mesdžid obnovljene u potpunosti, u toku je obnova još jedne džamije. Na području Bileće su prije rata postojale četiri džamije, dvije su u potpunosti obnovljene, jedna je u toku obnove i ima jedna džamija koja nije obnovljena od Drugog svjetskog rata, kada je porušena. 

Tako su, među obnovljenim džamijama u Gacku, ona u Kuli Fazlagića, Mehmed-age Zvizdića džamija u samom Gacku, džamija u Ključu i mesdžid u Cernici. U toku je obnova džamije u Pridvorici - Borač, a neobnovljene su džamija Hasan-bega Hasanbegovic u Avtovcu i džamija u Gračanici.

Kada je riječ o Bileći, obnovljene su džamije Obradovića (Careva) džamija u Bileći, džamija imama Ćamil ef. Avdića na Planoj. U toku je obnova Bajramovića džamije u Orahovicama, a još neobnovljena džamija je Hasan-paše Predojevića u Bileći.

 "Svakako da imamo u planu i obnovu ostalih porušenih objekata. Međutim, uvijek kažemo da okolnosti diktiraju i dinamiku obnove. U Bileći ovdje su obje džamije obnovljene, zahvaljujući prilozima vjernika širom BiH i dijaspore. Jer, nisu bili u stanju povratnici to obnoviti. Iskazat ću hrabrost i smjelost mještana Orahovice gdje su svojim sredstvima obnovili Bajramovića džamiju. Svi su sumnjali u to, znajući da je veoma malo povratnika, ali, Bogu hvala, oni su uspjeli i došlo je do faze gdje je još potrebna munara i neki unutrašnji radovi", rekao je Sadet ef. Bilalić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Gacko, kojem pripada i područje Bileće.