Duraković, Salkić i Magazinović složni: Nova kancelarija RS je protivna Ustavu BiH

Odluka Vlade bosanskohercegovačkog entiteta RS da dâ saglasnost za zapošljavanje čak 56 osoba u novoosnovanoj Kancelariji za međunarodnu saradnju ovog bh. entiteta izazvala je oštre reakcije političkih predstavnika iz Bosne i Hercegovine, koji upozoravaju da je riječ o pokušaju uspostavljanja paralelnih institucija u oblasti koja je isključiva nadležnost države.

Prema pravilniku o unutrašnjoj organizaciji, kancelarija kojom će rukovoditi Ana Trišić Babić imat će četiri organizacione cjeline, a u njoj će biti zaposleni pomoćnici direktora, pravnici, analitičari, stručnjaci za europske integracije, diplomatiju, sigurnosna pitanja, odnose s javnošću, IT administratori i brojni drugi službenici.

Za njen rad rebalansom budžeta RS već je osigurano više od dva miliona KM, od čega će oko 1,1 milion KM biti izdvojen samo za plate zaposlenih.

Trending

Duraković, Salkić i Magazinović složni: Nova kancelarija RS je protivna Ustavu BiH

Ćamil Duraković: "Ovo nije administrativna reforma, nego preuzimanje dijela vanjske politike"

Potpredsjednik RS Ćamil Duraković smatra da osnivanje ove kancelarije treba posmatrati u mnogo širem kontekstu od samog osnivanja nove administrativne službe. Kako navodi za portal Radiosarajevo.ba, riječ je o nastavku dugogodišnje prakse kojom vlasti u ovom entitetu pokušavaju graditi paralelne institucijske kapacitete u oblastima koje su prema Ustavu Bosne i Hercegovine isključiva nadležnost države.

"Osnivanje ove kancelarije treba posmatrati u širem kontekstu dugogodišnje prakse kojom entitet RS postepeno gradi paralelne institucijske kapacitete u oblastima koje Ustav Bosne i Hercegovine rezerviše za državni nivo. Ovaj korak nije izolovan incident, nego dio obrasca koji uključuje pokušaje uspostavljanja paralelnih bezbjednosnih struktura, osporavanje nadležnosti državnih institucija i javno dovođenje u pitanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine", istakao je Duraković.

Prema njegovim riječima, bez obzira na naziv koji nosi nova institucija, presudno je kakve će nadležnosti imati i koje će poslove obavljati.

"Kada entitet osniva kancelariju s eksplicitnom misijom međunarodnih kontakata i saradnje s državama i međunarodnim organizacijama, to nije administrativna reforma, to je funkcionalno preuzimanje dijela vanjske politike. Bez obzira na naziv, bez obzira na interni akt kojim je osnovana, funkcija određuje pravnu prirodu tijela. A ova funkcija pripada državi", naglasio je.

Duraković podsjeća da Ustav Bosne i Hercegovine vrlo jasno propisuje da su vanjska politika i predstavljanje države prema drugim državama i međunarodnim organizacijama u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine, te smatra da entitet može razvijati samo ograničene oblike prekogranične saradnje, ali isključivo u skladu s državnom vanjskom politikom.

Govoreći o mogućim reakcijama, kaže da postoji nekoliko pravnih i institucionalnih mehanizama kojima bi se mogla osporiti ustavnost osnivanja ove kancelarije.

"Ustavni sud Bosne i Hercegovine može odlučivati o ovakvim sporovima, a Vijeće ministara BiH i Ministarstvo vanjskih poslova imaju obavezu reagovati. Pitanje je hoće li nadležni iskoristiti te mogućnosti na vrijeme ili će kancelarija u međuvremenu postati funkcionalna realnost koju je kasnije mnogo teže osporiti", upozorio je.

Osvrnuo se i na planirano zapošljavanje 56 osoba, kao i budžet veći od dva miliona KM koji je osiguran za rad nove kancelarije.

"Pedeset šest uposlenih i više od dva miliona KM godišnje nije marginalni trošak, to je ozbiljna institucionalna investicija. Ako je kancelarija ustavno neprihvatljiva, onda je i svaka marka potrošena na njeno funkcioniranje neopravdana", rekao je.

Na kraju je dodao da, prema njegovom mišljenju, iza cijelog projekta ne vidi stvarnu potrebu za novom institucijom.

"Ne mogu oni ništa napraviti sa 56 ljudi i dva miliona maraka, to će biti samo perionica para i lokacija za uhljebljenje kadrova upitnih kvalifikacija", zaključio je Duraković.

Ramiz Salkić: "Cilj je potkopavanje jedinstvene vanjske politike BiH"

Zastupnik u Narodnoj skupštini RS Ramiz Salkić smatra da vlasti ovog entiteta žele institucionalizirati dosadašnje međunarodne aktivnosti koje su, kako kaže, provodile mimo države Bosne i Hercegovine.

"Na ovaj način vlasti bosanskohercegovačkog entiteta RS žele institucionalno pozicionirati dosadašnji paralelizam i kontakte koje su ostvarivali izvan Bosne i Hercegovine", rekao je Salkić.

Ističe da entiteti nemaju međunarodni subjektivitet te da ovakve aktivnosti smatra suprotnim Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, nova kancelarija predstavlja produženu ruku entitetskog Ministarstva za europske integracije i međunarodnu saradnju.

"Ove aktivnosti ciljano djeluju na potkopavanju jedinstvene vanjske politike Bosne i Hercegovine", upozorio je.

Komentirajući budžet kancelarije, Salkić kaže kako izdvojena sredstva pokazuju da se radi o dugoročnom projektu.

"Ova sredstva predstavljaju ozbiljan finansijski potencijal za lobiranje radi ostvarivanja separatističkih ciljeva", ocijenio je, dodajući da vlasti Republike Srpske ulažu značajan novac u međunarodno lobiranje.

Saša Magazinović: "Ovo je plansko zadiranje u ingerencije države"

Predsjedavajući Kluba zastupnika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Saša Magazinović poručio je da su jedino institucije Bosne i Hercegovine nadležne za vođenje vanjske politike.

"U slučaju RS to se čini planski i organizovano i po mojoj ocjeni protuustavno", rekao je Magazinović za Radiosarajevo.ba.

Dodaje da izdvajanje velikih budžetskih sredstava potvrđuje da nije riječ o pojedinačnom potezu.

"Ovo je plansko zadiranje u ingerencije države i rušenje ustavnog uređenja na šta visoki predstavnik treba reagovati, ali i domaće institucije potaknute pozivima na ocjenu ustavnosti", poručio je Magazinović.

Na kraju je podsjetio da entitet RS istovremeno tvrdi da nema dovoljno novca za pojedine razvojne projekte, zbog čega smatra da izdvajanje više od dva miliona KM za novu kancelariju dodatno otvara pitanje prioriteta i opravdanosti ovakve institucije.

Portal Radiosarajevo.ba je povodom ovog slučaja kontaktirao i Ured visokog predstavnika, kao i Ambasadu SAD-a i Delegaciju EU u Bosni i Hercegovini, ali do momenta objave ovog teksta odgovor nije stigao.