Dogodilo se na današnji dan

- 1678. U Veneciji rođen talijanski skladatelj zreloga baroka Antonio Vivaldi. Ostavio je 446 koncerata, 45 concerta grossa i 49 opera. Nekim djelima Vivaldi nagovješćuje klasiku. Dok solističkom koncertu daje konačan oblik, concerto grosso usavršava, a orkestralnu tehniku obogaćuje. Najpoznatija su njegova "Četiri godišnja doba", u kojima su savršeno tonski oslikani detalji. Umro je 28. srpnja 1741. godine u Beču.

- 1852. U Moskvi umro veliki ruski književnik Nikolaj Vasiljevič Gogolj. O Gogolju se pisalo i kao o jednom od utemeljitelja fantastičnog realizma, koji je rođeni brat fantastične romantike i preteča simbolizma, u njegovoj mističnoj varijanti. Neobičnost i fantastičnost Gogoljeva očituje se u događajima, u opisivanju likova u sredini u kojoj borave, no karakteri su mu životni, svakodnevni.

- 1877. U "Boljšoj teatru" u Moskvi prvi put izveden balet "Labuđe jezero" Petra Iliča Čajkovskog.

- 1933. Američki predsjednik Franklin Roosevelt objavljuje svoj novi gospodarski program - "New Deal" (novo poslovanje). Njime uvodi raznolike državne intervencije u gospodarski sustav, koje obilježava osobito organizacija javnih radova i politika oporezivanja prihoda.

- 1967. U Zagrebu umro književnik Vladan Desnica. Osnovno je za Desničina djela čovjek kao mjerilo svakog postojanja. Ljudsko je iznad svega. Sve drugo je u vremenu i prostoru moguće zamijeniti. Čovjek živi s mogućnošću potvrđenja. Desnica stoji na pozicijama futurističke filozofije po kojoj se čovjekova sadašnjost temelji na njegovoj budućnosti. Roman "Proljeća Ivana Galeba" najvažnije je ostvarenje i sinteza autorova viđenja i shvaćanja života.

- 1977. U snažnom potresu u Rumunjskoj, u kojem je najviše stradao glavni grad Bukurešt, poginulo više od 1500 osoba, a
35.000 ostalo bez domova.

- 1996. Ispred najvećeg tržnog centra u Tel Avivu bombaš samoubojica eksplozijom ubio najmanje 14 osoba i ranio više od 130, što je bio četvrti napad u Izraelu u devet dana.

- 2000. SAD ponudile 5 milijuna dolara za informacije koje mogu pomoći u hapšenju predsjednika Jugoslavije Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i ratnog komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića, optuženih pred Međunarodnim sudom za ratne zločine.