Djeca ulice sve češće žrtve trgovine ljudima

Mnogobrojna udruženja zadužena za brigu o pravima djece šalju alarmirajuće poruke nadležnima kada je riječ o 'djeci u pokretu'. Posljednji podaci kazuju da je od 1. juna do danas registrirano 68 djece na ulicama Sarajeva koja prosjače i izložena su maltretiranju i zlostavljanju.

Međutim, Zakon u BiH prosjačenje ne prepoznaje kao trgovinu ljudima, a aktivisti za zaštitu djece tvrde da je to usko povezano i da će se to morati promijeniti.

Kanita Kulić, dugogodišnja aktivistica za zaštitu dječijih prava i bivša koordinatorica Dnevnog centra, kazala je da je, kada su u pitanju djeca koja 'rade' na ulici, u Sarajevu situacija alarmantna te da se broj mladih prosjaka enormno povećao.

"S obzirom na to da se bliže Ramazan i Sarajevo Film Festival, na ulicama će nastati opći haos, jer je situacija već sada alarmantna. Sve je to loše po djecu, ali i samu sliku grada", upozorava Kulić.

Posebno naglašavajući da ovakva djeca nisu stanovnici Kantona Sarajevo te da mahom dolaze iz drugih dijelova BiH, Kulić je pojasnila da najviše djece prosjaka stiže iz sjeveroistočne Bosne, ali i iz regiona Srbije, Kosova i Albanije.

"Sva ta djeca su pravno nevidljiva jer nisu upisana u matičnu knjigu rođenih i automatski su izložena ogromnim rizicima, jer se može manipulirati njima na razne načine i pod ogromnim su rizikom za trgovinu ljudima. To je najveći problem u BiH kod te djece", dodala je Kulić.

Ilegalan boravak

Da je ovo tačno, potvrđuje i informacija iz belgijske policije koja je u briselskoj općini Andrleht pronašla 15 djece i jednog 19-godišnjaka iz BiH koji u ovoj zemlji žive ilegalno. 

Djeca su članovi tri rodbinski povezane porodice. Dvoje mališana od osam i devet godina bilo je u teškom stanju i odvedeni su u bolnicu, a jedno od njih oboljelo je od šuge.

"Imali smo slučajeve kada su majke s djecom otišle prema zemljama Evropske unije i tamo im se gubi svaki trag. Obično je riječ o majkama s više djece", dodala je Kulić.

Isprose po 200 KM na dan

Djeca prosjaci, između ostalog, imaju i zdravstvene probleme jer žive u lošim uvjetima. Nemaju zdravstvenu zaštitu i trpe nasilje u porodicu ako ne donesu dovoljno novca, piše Avaz.ba.

"Naši podaci kazuju da mogu isprositi i po 200 KM za jedan dan. Naravno, taj novac djeca ne uzimaju sebi, već daju odraslima koji ih drže kao robove"; napomenula je Kulić.