Digitalizacija arhiva tradicionalne muzike BiH

U Sarajevu je u petak 25. marta, u organizaciji Muzikološkog društva FBIH održana tribina na kojoj je govoreno o perspektivama i mogućnostima očuvanja muzičke tradicije BiH - blaga nemjerljive vrijednosti. 

Tribina je uspjela da okupi stručnjake različitih profila - od muzikologa i etnomuzikologa, pa do bibliotekara, arhivara, kolekcionara, muzičkih urednika i istraživača narodne poezije. 

prof. Munib Maglajlić, stručnjak za poetiku sevdalinke sa Semirom Vranićem, najvećim kolekcionarom sevdalinki. 

Dr. etnomuzikologije Tamara Karačai muzički umjetnik Damir Imamović inicijatori su ovog skupa, a u svom uvodnom izlaganju obrazložili su kako im je cilj očuvati ogromno blago vezano uz muzičku tradiciju koje se nalazi u privatnim i javnim arhivima.

Prijedlog za organiziranje zaštite i prezentacije audio i video zapisa oblika tradicijske muzike  osmišljen je i kreiran prema UNESCO-voj  Konvenciji o zaštiti nematerijalne kulturne baštine iz 2003. godine. Pod pojmom nematerijalne kulturne baštine se podrazumijevaju izrazi, umijeća, znanja, predstavljanja – kao i instrumenti, predmeti i kulturni prostori – koje društva, skupine, katkad i pojedinci, prepoznaju kao dio vlastite kulturne baštine.

Prvi korak ka dostizanju ovog cilja je mapiranje arhiva. Činjenica je da u mnogim privatnim zbirkama postoje dokumenti od neprocjenjive vrijednosti, a da bi šira zajednica imala višestruku korist ukoliko bi takvi podaci postali javni. 

Na tribni je govorio jedan od najpoznatijih kolkecionara sevdalinke, doktor medicine Semir Vranić. On je svoju zbirku počeo prikupljati još  1993 godine, kada je nabavio prvi kompjuter, a već 1998 je napravio prvi web site posvećen sevdalinkama. Od 2002 godine Vranić počinje sistematski digitalizirati snimke koje posjeduje, a od 2005 sistematski skenirati pisane dokumente. Danas njegova zbirka sadrži: 4500 tekstova tradicionalnih pjesama; bibliografsku bazu sa preko 1000 referenci; pretraživu bazu podataka; digitalni fonografski arhiv sa preko 7500 snimaka; 300 originalnih ploča, od kojih su neke na 78 okretaja, te 20 magnetofonskih traka sa originalnim snimcima.

Vranić je jedan od onih koji su svjesni da posjedovanje ovakve arhive nema svrhu ukoliko ona nije dostupna drugima, pa je otvorio blog sevdalinke.blogspot.com  koji broji oko 6000 posjeta mjesečno. „Vidim sevdalinku kao ugroženu kategoriju, stoga sam odlučio da svoju kolekciju podijelim sa svijetom“ zaključio je Vranić.

Drugi govornik na tribini bio je Saša Madacki, stručnjak za bibliotekarstvo, arhiviranje i muzeologiju. On je skup uputio u specifičnosti savremenih arhivskih postupaka i osvrnuo se na tzv. Kopernikanski model prikupljanja podataka, u kojem šira zajednica ima svoju ulogu i značaj.

Madacki je istakao od kolike je važnosti ujednačavanje kriterija bilježenja podataka i unošenja tzv. meta podataka u baze, jer će to biti parametri za buduća pretraživanja. Ukoliko su podaci nepotpuni ili poglešno unešeni, bibliotečka građa de facto – ne postoji.

Jasmina Talam iz Instituta zamuzikologiju i etnomuzikologiju u Sarajevu, upoznala je prisutne sa zbirkama koje supod zaštitom ove institucije. Jedna od najvrjednijih je "Legat akademika Cjetka Rihtmana" profesora iz Sarajeva koji je bio  otac etnomuzikološke nauke u našoj zemlji.

Sljedeći korak koji su najavili organizatori tribine je skora distribucija upitnika koji će pomoći da se prikupe podaci o zbirkama i arhivama muzičke tradicije BiH.