KS / Deponija Smiljevići: Je li spalionica dobro rješenje za probleme sa otpadom

23. 10. 2019. u 07:35:00 S. H.

Shares:0

Iako stručnjaci i građani već dugo upozoravaju na problem sarajevske deponije Smiljevići koju su okarekterizirali kao ekološku bombu u srcu grada, rješenje o deponiji se još ne nazire i za sada je sve na nivou prijedloga.

Na višesatnoj hitnoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo koja je održana 8. oktobra bilo je riječi i o izgradnji spalionice, koja bi po riječima premijera Kantona Sarajevo Edina Forte, koštala 240 miliona maraka i gradila bi se na Butilama, ali bi se na taj način dugoročno riješio problem odlaganja otpada u Kantonu Sarajevo.

Nakon višesatne sjednice, evo šta je Skupština KS odlučila o deponiji Smiljevići

Na današnjoj hitnoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo usvojen je Izvještaj o stanju i aktivnostima u okviru Regionalnog centra za upravljanje otpadom (RCUO) Smiljevići, sa prijedlogom mjera, koji je pripremilo Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, saopšteno je iz Vlade Kantona Sarajevo.

Poručio je i kako se radi o skupoj tehnologiji, no u konačnici ona bi bila isplativa, jer bi se spaljivanjem otpada proizvodila električna energija i drugi vidovi energije, što bi bio dovoljan poticaj privatnim partnerima da uđu u tu investiciju.

"Izgradnja spalionica postala je praksa u razvijenim državama, gradovima i to bi trajno riješilo problem i u Sarajevu", rekao je premijer Forto i dodao da deponija Smiljevići ili bilo koja druga lokacija u Bosni i Hercegovini nikad neće zadovoljiti sve potrebe ako bi se sav otpad odlagao kao što se to danas čini.

Uvjeren je da bi se njenom izgradnjom stvorili uslovi za zatvaranje i konzerviranje deponije u Smiljevićima i oko te ideje vode se stručne rasprave. Krajem septembra bila je upriličena i prezentacija studije koju je uradila SERDA.

Pitali smo stručnjakinju za okoliš Maju Čolović-Daul da nam pojasni razliku između regionalne deponije kojoj sarajevska trenutno pripada, te da nam navede prednosti i mane i jedne i druge opcije.

"Regionalna deponija je odredište krajnjeg zbrinjavanja komunalnog otpada koji se nije mogao recilikirati ili ponovno upotrebiti. Regionalna deponija predstavlja zatvoren sistem u kom nije dozvoljeno nikakvo ispuštanje u vode, zrak ili tlo ukoliko se njom adekvatno upravlja (postoje zaštitne folije, otplinjavanje i korištenje plina iz tijela deponije za proizvodnju električne energije, a procjedne vode se prečišćavaju prije ispuštanja u prijemnike). Procjenjuje se da je održivost upravljanja deponijom moguća (troškovi rada ne premašuju prihode) ukoliko se na nju dovozi otpad od minimalno 100.000 stanovnika. Vijek trajanje deponije ovisi od odloženih količina, ali se ista projektuje da traje minimum 20-30 godina. Troškovi rada deponije pokrivaju se od naknada za odlaganje otpada. Na deponije se odlaže (intencija je) samo otpad koji se ne može reciklirati", pojasnila je za Radiosarajevo.ba Čolović-Daul.

"Spalionice otpada su sistemi u koje se otpad dovozi na spaljivanje i proizvodnju energije. Treba naglasiti da su ovi sistemi dosta zahtjevniji za održavanje i skuplji. Otpad koji se spaljuje mora proći proces specifične pripreme. Troškovi izgradnje spalionice (na računajući pogone potrebne za pripremu otpada), premašuje troškove izgradnje deponija deset puta. Količine otpada potrebne da rad spalionice bude isplativ su puno veće, minimum od 400.000 stanovnika. Spalionice se projektuju na period od oko 30 godina. Troškovi rada spalionice pokrivaju se od naknada za spaljivanje otpada koje plaćaju proizvođači otpada (stanovnici, privreda itd). U spalionicama se spaljuje papir, tekstil, metal, hrana, sav otpad", pojasnila nam je.

U BiH godinama deponije funkcioniraju kao regionalne. Zanimalo nas je zbog čega sada dolazi do ideja spalionica.

"Ideja spalionice vjerovatno je inicirana problemima u upravljanju deponijama, te nedostatku lokacija za iste. Obzirom da će i za spalionice biti potrebno odrediti lokacije, ideja spalionica vjerovatno je više potaknuta i načinom prezentacije njihovog rada (proizvodnja energije – električne i toplotne; samo koristi of sagorijevanja; obnovljive energije – usput spaljivanje otpada nije vid stvaranja energije iz obnovljivih izvora energije). Izgradnjom spalionice vjerovatno više ne bi bilo podrške ideji regionalnih deponija, a najviše zbog toga što bi se otpad iz većine mjesta u BiH morao odvoziti u spalionicu, kako bi ona bila održiva i isplativa. Iz navedenog se vidi da spalionica podrazumijeva i prostor za privremeno odlaganje otpada i njegovu selekciju i pripremu", rekla nam je.

Također, zanimalo nas je i kakav je utjecaj deponija kakve sada imamo na zdravlje stanovnika i okoliš, te da li bi princip spalionice nešto promijenio ili doprinio zaštiti okoliša i zdravlja stanovnika.

"Regionalne deponije su sanitarne deponije i kao takve planirane sa minimalnim utjecajem na stanovnike. Nepostojanje infrastrukture za zbrinjavanje drugih vrsta otpada, npr. animalni i sl, dovelo je do toga da se dio otpada koji nije za odlaganje na regionalne deponije, odlaže na istima i kreira pritisak za koji deponija nije projektovana. Dodatno, skupi sistem tretmana procjednih voda iz deponije je narušen takvim vrstama otpada. Stoga se s razlogom javlja bojazan utjecaja takvih deponija, kojima se neadekvatno upravlja, na stanovništvo i okoliš. Spalionice utiču na stanovnike i okoliš najviše po pitanju emisija u zrak, ali i u procesu pripreme otpada za spaljivanje, kao i kranje zbrinjavanje pepela iz spalionica. Najbolje pitanje je ko će takvim spalionicama upravljati?", rekla je za naš portal stručnjakinja Čolović-Daul.

Ispitano: Je li alarmantno stanje procjednih voda na deponiji Smiljevići

U funkciji uspostave prečistača procjednih voda sa lokacije RCUO Smiljevići, danas je u organizaciji Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša prezentiran "Izvještaj o obavljenim ispitivanjima procjednih voda na RCUO Smiljevići (juli 2018-juni 2019. godine)". Izvještaj je prezentirao stručni konsultant mr. Mirković, a jednogodišnje ispitivanje procjednih voda izvela je firma "TQM" d.o.o.

Nedavno je na sjednici Skupštine KS navedeno kako je do sada u sarajevsku deponiju utrošenu 25 miliona KM. Stručnjakinja Čolović-Daul pojasnila nam je kako su spalionice skuplje, te ostaje nejasno zbog čega se odustaje od iznalaska rješenja za postojeći način deponiranja otpada.

"Nedavno je rađeno nekoliko studija glede novog načina zbrinjavanja otpadom. Pominjane su cifre od 25 do 250 miliona KM. Raspon je veliki, interesatno da niko nije bio zabrinut iznosima", prokomentirala je.

Podsjećamo, nedavno smo pisali da je postojala ideja da nakon što se sanira deponija u Smiljevićima, na njoj bi se mogla proizvoditi struja.

Ideja o spalionicama spominje se i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, a Čolović-Daul smatra da u situaciji kad se ne vidi ili ne zna zlaz, traže se i nemoguća rješenja.

Dizdarević: Hitno ispitati prisustvo teških metala na sarajevskoj deponiji

Neira Dizdarević, šefica Kluba zastupnika NS u Skupštini Kantona Sarajevo, na posljednjoj sjednici Skupštine podnijela je dvije inicijative koje se odnose na sarajevsku deponiju Smiljevići.

Nedavno je zastupnica Neira Dizdarević dala dvije inicijative na Skupštini KS. Odnosno tražila je analizu zemljišta u i oko deponije Smiljevići na prisustvo teških metala, „naročito prisustvo dioksina i furana". S obzirom na to da lokalno stanovništvo uzgaja voće i povrće na zemljištu oko deponije, te hrani stoku, zanimalo nas je da li su ikada vršena mjerenja zagađenosti tla ovim metalima sa deponije, te da li je moguće da je zemljište kontaminirano i koja su naselja ugrožena.

"Vrlo je moguće da je zemljište kontaminirano. Koliko i u kom opsegu može samo odrediti provođenje ozbiljne studije Procjene rizika po stanovnike i okoliš. Do sada, osim u jednom slučaju koji se trenutno radi na području Lukavca, takva studija nije rađena u BiH i kapaciteti za izvođenje iste su limitirani u BiH", rekla je za Radiosarajevo.ba stručnjakinja za okoliš Maja Čolović-Daul.

Podsjećamo, nakon višesatne sjednice Skupštine Kantona Sarajevo usvojen je Izvještaj o stanju i aktivnostima u okviru Regionalnog centra za upravljanje otpadom (RCUO) Smiljevići, sa prijedlogom mjera, koji je pripremilo Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, saopšteno je iz Vlade Kantona Sarajevo. 

Također, zastupnici su donijeli zaključke, kojima se nalaže Vladi Kantona Sarajevo da se zaduži i izdvoji dva miliona maraka za izgradnju nove plohe veličine 15.000 metara kvadratnih do kraja 2019. godine.

Najavljeno je i da će uskoro u Skenderiji biti upriličena prezentacija na kojoj će biti pozvani svi eksperti iz te oblasti, te da će nakon nje početi razgovori o investiranju, finansijama, a tek tada će projekt biti ponuđen svim investitorima, saopćeno je iz Vlade Kantona Sarajevo. 

Zaključcima možete pristupiti klikom na ovaj link.

KOMENTARI (1)