Danas rasprava u Domu naroda: Ko vodi hibridni rat protiv BiH?

Na 15. sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas će na dnevnom redu biti razmatrana delegatska inicijativa Denisa Bećirovića (SDP) kojom gornji dom najvećeg zakonodavnog tijela države zadužuje Vijeće ministara BiH da, u roku od tri mjeseca od dana eventualog usvajanja ove inicijative, pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi Analizu o vođenju hibridnog rata protiv države Bosne i Hercegovine s prijedlogom mjera za efikasnije sigurno djelovanje i jačanje državnih kapaciteta odbrane.

Piše: Faruk Vele

U razgovoru za Radiosarajevo.ba Bećirović kaže da je izuzetno važno da je ovo pitanje sada obavezna tačka dnevnog reda Državnog parlamenta. Navedni prijedlog uputio je 6. januara ove godine.

"Jedan takav prijedlog u Državnom parlamentu BiH bi trebao da danas bude prihvaćen, izuzev ako se neki delegati u Domu naroda ne budu bojali takve tačke dnevnog reda i ozbiljne rasprave o tome. Jer polazim od toga, zašto bi se neko bojao da mi dobijemo jednu takvu analizu i da na bazi činjenica govorimo o svemu tome", kaže Bećirovića za naš portal.

Četvrta faza 

Dodaje kako to pitanje nije pokrenuto "nimalo slučajno".

"Mislim da u našoj državi treba graditi jednu aktivnu strategiju sigurnosti u BiH. Brojni stručnjaci upozoravaju da je u toku čak i četvrta faza hibridnog rata protiv BiH. Misli da se državni organi u BiH, i ministri i poslanici, i delegati, moraju baviti suštinskim temama... Dakle, za početak trebamo ljudima ukazati da moraju biti svjesni ove opasnosti. Državni organi vlasti, zajedno s strukom, moraju dati ozbiljne odgovorne na ovo pitanje, jer u pitanju je jedna stvar koja može biti jako opasna za državu BiH ako joj ne pristupimo na jako ozbiljan način. Očigledno je da je cilj hibridnog rata protiv BiH da se naša država učini nesposobnom za odbranu nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta, dakle, da se destabilizira, a društvo polarizira", navodi on.

Da li se protiv BiH zaista vodi hibridni rat?

"Da", odgovara nam Miralem Kapetanović, čovjek koji je svoj radni vijek proveo u obavještajno-sigurnosnom sektoru BiH.

Zajedno s profesorom prof. dr. Ahmedom Kicom on je 2019. godine objavio knjigu "BiH i Zapadni Balkan-aspekti geopolitike i hibridnog rata", koju je izdala orgaizacija Atlantska inicijativa na čelu s respektabilnim profesorima, stručnjacima za sigurnost. I navedena knjiga mnogo govori i o nastojanjima da se, prije svega, ugroze institucije države BiH.

"Prof. dr. Ahmed Kico i ja smo u našoj knjizi prvi ukazali da se protiv BiH kontinuirano posljednjih nekoliko godina vodi hibridni rat i da se u Bosni i Hercegovini prepliće hibridno djelovanje nekoliko velikih sila. "Mete" su raznolike – od političkog, bezbjednosnog, pravosudnog, ekonomskog sektora, sve do pokušaja ugrožavanja bosanskohercegovačkog identiteta, i to od strane susjednih država. Hibridno djelovanje (rat) je poprimilo takve razmjere da je ugrožena i opstojnost same BiH", upozorava Kapetanovć.

Ciljevi hibridnog rata protiv BiH

Prema riječima Kapetanovića, napadnute su sve značajnije institucije države (Vijeće ministara, OSA, Sud BiH i druge institucije).

"Na djelu je njihova trenutna blokada ili onemogućavanje vršenja njihovih ustavnih i zakonskih nadležnosti, što prijeti da dovede do dugoročne blokade svih institucija BiH. Ovo je glavni cilj kreatora hibridnog rata. U svemu tome je prepoznatljiv maligni uticaj i nekih velikih sila (Ruska Federacija) koje su prisutne na Zapadnom Balkanu, kojima je u interesu nestabilna i nefunkcionalna BiH, koja proizvodi, političke i etničke tenzije. Koriste se uglavnom, sofisticirane aktivnosti za, prije svega, informacijske i medijske operacije, te subverzivno djelovanje", ukazuje Kapetanović.

No, ko vodi hibridni rat protiv BiH?

Denis Bećirović dodaje kako smo "svi zajedno svjedoci da su takve radnje", dakle, one koje se mogu dovesti u vezu sa hibridnim ratovanjem - "vrlo česte u BiH od strane pojedinih destruktivnih političkih elemenata, očigledno konektiranih sa nekim centrima moći".

"Mi svi treba da uočimo neke stvari koje su vidljive. Recimo, susjedna Republika Srbija je javno usvojila Strategiju nacionalne sigurnosti Srbije, gdje se dio BiH, bh. entitet RS, tretira kao da se radi o Vojvodini, recimo. To nikako ne bi smjela da radi prema jednoj suverenoj, nezavisnoj državi kakva jeste BiH. Ja mislim da je to upozorenje. Očigledno je, vidi se to, da postoje razne prikrivene taktike, konkretno, iz Beograda prema državi BiH", podvukao je.

Prema njegovim riječima, očigledno je da se, među ostalim, u interesu propagande koriste i sredstva za masovne komunikacije, pa sve češće i društvene mreže, za Radiosarajevo.ba.

"Možemo vidjeti sve češće u medijima pod kontrolom vlasti Beograda lažno širenje vijesti o BiH i o ljudima koji vode ovu zemlju, pogotovo onima koji brane ovu zemlju. Složit ćete se, također, da sve češće vidimo da se u tim medijima pokušava stvorit percepcija o BiH kao nemogućoj državi. Sve su to elementi koji ukazuju da mi možemo biti ozbiljni i oprezni kada je ova tematika u pitanju. To su školski primjeri vođenja hibridnog rata protiv BiH. Metode hibridnog rata su zaista multidisciplinarne. Moj prijedlog je da dobijemo ozbiljnu analizu o tome, da ukažemo javnosti koliko je to ozbiljan i opasan problem", rekao je Bećirović.

Kako je nastao hibridni rat?

Pojam hibridni rat prvi put se pojavio 2002. godine u tezi Williama Nemheva "koji je opisivao način na koji su čečenski pobunjenici kombinirali gerilski rat s modernom vojnom taktikom te upora¬bom mobilne i internetske tehnologije". S druge strane pojedini autori navode da se izraz hibridni rat, ipak, pojavio nešto kasnije, barem 2005. godine . Tačnije, navedeni izraz korišten je za opis strategija koju je Hezbollah upotrebljavao u Libanskom ratu 2006. godine.

Još od tada je termin "hibrid" dominirao "u većini rasprava o modernom i budućem ratu, do tačke kada su ga usvojili visoki vojni vođe i promovirali kao temelj modernih vojnih strategija".

Frank Hoffman, inače viši stručni saradnik u Centru za strateška istraživanja na National Defense University u SAD-u je prvi koji je u svojoj studji iz 2007. opsežnije konceptualizirao pojam hibridnog ratovanja.

Prema Hoffmanu, "ratovanje postaje hibridno kada postoji koordinirana upotreba različitih metoda ratovanja, i vojnih (upotreba oružane sile), i nevojnih (neregularne taktike, kriminal, bezakonje, teroristički akti), kojim se postiže sinergetski efekt u fizičkoj i psihofizičkoj dimenziji konflikta unutar glavnog bojišta".

Hrvatski autor Nikola Brzica, s druge strane, podjsćea da "hibridni rat nije ništa novo" i da proces globalne vojne transformacije (engl. Revolution in Military Affairs, skraćeno RMA) "jeste termin koji opisuje značenje promjene u prirodi ratovanja koje su nametnute inovativnom promjenom tehnologije koja kombinirana sa dramatičnim promjenama u vojnoj doktrini i operativnim i organizacijskim konceptima mijenja fundamentalna načela i provedbu vojnih operacija".

Zapravo u nastojanjima da vojna teorija sustigne dinamiku svojevrsne revolucije u načinu vođenja rata , pojam, "hibrid" dominira u diskusiji o savremenom i budućem ratu, do trenutka kada su ga usvojili viši vojni lideri i promovirali kao osnovu modernih vojnih strategija.

Tako se pojam hibridnog rata danas se učestalo koristi upravo na Zapadu , prvenstveno "kao oznaka za neprijateljsko djelovanje Rusije koja zbog svojih političkih i ekonomskih ciljeva u inostranstvu plasira određene dezinformacije i realizira druge propagandne efekte, služeći se medijskim i obavještajnim sredstvima".

"Pravila ratovanja su se kardinalno promijenila i učinkovitost nevojnih oruđa u postizanju strateških ili političkih ciljeva u konfliktu je dostigla učinkovitost oružja", napisao je Valerij Gerasimov, načelnik Glavnog štaba ruskih oružanih snaga. Ovaj tvorac "totalnog rata" navedeno je konstatirao u dokumentu pod nazivom "Važnost znanosti u predviđanju" iz 2013. godine. Dio tog dokumenta, koji ukupno sadrži 2.000 stranica, prenio je "Vojno-industrijski kurir", ruski vojni magazin.

Gerasimov je tako postao rodonačelnikom nove doktrine ruske vojske koja je po njemu dobila ime. Mada ne postoji suglasje da je ova doktrina njegov teorijski osnov za rusko hibridno ratovanje, upravo se ona nerijetko dovodi u vezu s istim.

Tačnije Gerasimov tu spominje "ne-linearni rat". Ta publikacija je "više uticala na Zapadnu analizu ruske vojne misli nego na bilo kakvu operaciju prevare. Smatralo se da je to plan ruskog vojnog razmišljanja i doktrine".

Šta je Gerasimova doktrina? Pojednostavljeno, prema Gerasimovu , riječ je o "verziji gerilskog ratovanja u kojem se koristi bilo koje sredstvo korisno za destabilizaciju društva kod neprijatelja , uključujući i medije, hakiranje, objavu informacija, kada je potrebno i lažnih (fake)".

U literaturi se kao primjer spominju aktivnosti Rusije na Krimu. "Rusija je ostvarila svoje političke ciljeve na Krimu, a da metak nije ispalila". Ruske snage su nevojnim sredstvima, prvenstveno korištenjem informacija, postigle cilj ne koristeći taktiku "spržene zemlje", kao što su ranije koristili u Čečeniji ili Gruziji. Zapadni vojni analitičari su tek poslije Krima zapravo uvidjeli koliko je Rusija uložila u hibridno ratovanje, što se sada smatra njenim najvećim dostignućem.

Prema ruskom autoru Igoru N. Panarinu, hibridni rat jeste "sistem specijalnih operacija u različitim oblastima, od ekonomije, politike, informatike, uz korištenje terorizma i obojenih revolucija koje se sprovode po jedinstvenoj zamisli sa ciljem da se destabilizira neka zemlja".