COVID-19 poziv na buđenje - natjerao nas je da shvatimo važnost imuniteta

Ukoliko ste preboljeli koronavirus prije određenog vremena, ali osjećate simptome poput jakog umora, problema s koncentracijom, nedostatka zraka, lupanja srca, kratkog daha, bolova u prsima, anksioznosti, gubitka pamćenja ili mirisa i okusa - vrlo je moguće da patite od dugog COVID-a.

Procjenjuje se da će do jedna od deset osoba koje se zaraze SARS-Cov-2 pretrpjeti simptome dugog COVID-a koji mogu varirati od blagih do ozbiljnih.

Upravo ovakvi podaci su bili povod sa nutricionistkinjom Amelom Ivković O'Reilly - koja je za portal Radiosarajevo.ba pojasnila kako dolazi do dugog COVID-a, te koje namirnice se preporučuje kako bi se on ublažio, ali i koji su savjeti kako što lakše "proći" kroz ovo stanje.

Trending

Novi slučaj femicida u BiH: Žena ubijena iz vatrenog oružja

Ne trebamo napominjati da upravo sve savjete možete primijeniti i nakon što prođe dugi-COVID jer kad jednom usvojite zdrave navike - one postaju dio vašeg života, upravo jer ste osjetili njihove dobrobiti.

Kao što je i sama Ivković O'Reilly rekla - ono što radimo danas utječe u velikoj mjeri na putanju našeg zdravlja u budućnosti!

"Prekidač koji se ne isključuje"

"Tehnički naziv za dugi COVID je 'postvirusni umor', a kako naziv govori, mentalni i/ili fizički umor jedan je od njegovih najvećih znakova. Post-virusni umor može nastati iz nekoliko razloga. To uključuje prethodno virusno opterećenje, prethodno izlaganje toksinima iz okoline, genetsku predispoziciju (kao što je varijanta gena APOE4), kao i tendencije u ponašanju (hronični stres).

Prethodna izloženost virusnim infekcijama može učiniti pojedince osjetljivima na povećanu vjerovatnoću dugotrajnog COVID-a, prije izlaganja COVID-19.
Ranija izloženost stresorima iz okoline, poput plijesni ili teških metala, također može umanjiti otpornost tijela nakon infekcije. Klinički, post-virusni umor često se javlja kod pojedinaca s adrenalinskim tipom koji postižu više zadataka i koji obavljaju više zadataka, a koji su možda dugo nosili teret hroničnog stresa niskog nivoa, postavljajući tako dodatne zahtjeve za njihov imuni sistem", pojasnila je Ivković O'Reilly.

Nakon faze akutne bolesti, mogu ostati i fizički i psihički simptomi.

Kako Ivković O'Reilly navodi, najčešči fizički simptimi su umor, kratkoća daha, bol u prsima i kašalj, dok su nešto rjeđe prisutni poremećaji mirisa i/ili okusa, bolovi u zglobovima i/ili mišićima, glavobolja, gubitak apetita, smetnje ravnoteže, ispadanje kose, pojačano znojenje i proljev.

Od psihičkih i kognitivnih poteškoća, najčešće se spominju loše raspoloženje, tjeskoba, nervoza, problemi s pamćenjem i koncentracijom te nesanica.

"Jedno od najvećih istraživanja u Velikoj Britaniji pokazalo je da osobe s produženim simptomima spadaju u dvije kategorije: one s respiratornim simptomima, koji su često imali ozbiljniju kliničku sliku kad su se prvi put razboljeli, a druga grupa su osobe sa simptomima povezanim s umorom. Novom studijom je utvrđeno da su žene češće pogođene i da se prevalencija trajnih simptoma povećava s godinama. Istraživači su otkriće ocijenili 'alarmantnim'.

Ono što je dokazno kod ljudi koji se nisu oporavili od akutne infekcije je disregulacija bijelih krvnih zrnaca koja se nazivaju monociti i makrofagi. Mnogi simptomi imaju veze s tom upornom imunološkom neravnotežom i povećanom upalom. Kao da se uključuje prekidač koji se ne isključuje", rekla je Ivković O'Reilly.

Prvi korak: Promjene u ishrani

ACE-2 su vrata koja virus koristi za ulazak u naše ćelije i jedan je od najboljih alata za uspostavljanje ravnoteže i kontrolu upale.

"Gubitak ACE-2 može uzrokovati probleme s metabolizmom energije i mitohondrijama, i dovesti do srčanih problema, upale pluća, krvnim ugrušcima, disfunkcijom bubrega, moždanim udarima, maglom u mozgu, pogoršanom cirkulacijom i prekomjernom upalom. U probavnom traktu postoji veliki broj ACE-2 receptora, a COVID obično izaziva crijevnu disbiozu. To omogućava proupalnim bakterijama da napreduju u crijevnom mikrobiomu i doprinosi drugim upalnim simptomima", smatra Ivković O'Reilly.

Promjene u ishrani mogu biti prvi korak u ublažavanju upale i oksidativnog stresa, podržavanju aktivnosti ACE-2 i poboljšanju mitohondrijske funkcije.

"Tretman koji favoriziram uključuje suplemente i ishranu koja je protuupalna i bogata flavonoidima, te pomaže u stvaranju zdravijeg crijevnog mikrobioma. Nikome od nas ne treba reći da su pravilna ishrana i miran san dva osnovna elementa za održavanje mentalnog i fizičkog zdravlja, a opet, iz ovih ili onih razloga, ne radimo nijedan od njih dovoljno.

Efektivno štititi tijelo protiv COVID-19 - i drugih virusa po tom pitanju - znači aktivno tražiti načine da se smanji ranjivost na infekciju. Održavajte svoj imuni sistem jakim koliko možete tako što osiguravate unos vitamina, posebno vitamina C i D i cinka, koji zajedno djeluju kao optimizatori imunog sistema. Umjesto da čekate dok nešto ne osjetite, shvatite da je ono što radite danas u velikoj mjeri utiče na putanju vašeg zdravlja u budućnosti", poručila je Ivković O'Reilly.

Odmor = dobar prirodni imunitet

Da li je potrebno napominjati da su zdravi tijelo i dovoljno sna usko povezani? Kako i sama nutricioniskinja objašnjava, čak su i istraživanja potvrdila - nedostatak sna je povezan s većom šansom da se razbolite.

"Dosta odmora može vam pomoći pojačati prirodni imunitet. Ponekad ljudi više spavaju kada se ne osjećaju dobro kako bi se omogućilo tijelu da se odmori i kako bi imuni sistem mogao bolje da se bori s bolešću. Odrasli bi trebali spavati minimalno sedam ili više sati svake noći, dok tinejdžerima treba osam do deset sati. Mlađa djeca i novorođenčad trebaju do 14 sati", rekla je Ivković O'Reilly.

Kada je riječ o ishrani, preporučuje se prešano ulje, neke vrste ribe, maslinovo ulje...

"Zdrava hrana, poput hladno prešanog ulja i određenih vrsta ribe, može povećati imuni odgovor vašeg tijela smanjujući upalu. Iako upala može biti oblik normalnog odgovora na stres ili povrede, hronična upala zauzvrat može biti uzrok pada vašeg imunog sistema. Istraživanja su pokazale da je maslinovo ulje, anti-upalno sredstvo povezano sa smanjenim rizikom od nekih hroničnih bolesti poput srčanih bolesti. Osim toga, protuupalna svojstva mogu pomoći u borbi protiv štetnih bakterija i virusa koji uzrokuju bolest.

Hrana poput voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki bogata je hranjivim tvarima i antioksidantima. Oni vam mogu pružiti prednost u borbi protiv štetnih patogena. Antioksidanti koji se nalaze u tim namirnicama smanjuju upalu borbom protiv nestabilnih spojeva koji se zovu slobodni radikali koji uzrokuju upalu. Hronična upala može uzrokovati loša zdravstvena stanja poput srčanih bolesti, Parkinsonove bolesti i određenih vrsta karcinoma", podcrtala je Ivković O'Reilly.

U međuvremenu, biljna hrana potiče zdrave bakterije u vašim crijevima koje također snažno podržavaju imuni sistem.

"Snažna crijeva mogu vam pomoći da sprečite da štetni patogeni uđu u vaše tijelo kroz vaš probavni trakt. Osim toga, voće i povrće bogato je vitaminima i hranjivim tvarima koji mogu pomoći u borbi protiv stranih osvajača u tijelu. Kao što mnogi od nas sada znaju, šećeri i ugljikohidrati ključni su faktor problema koji se odnose na težinu i pretilost. Istraživanja su pokazala da gojaznost može povećati rizik od obolijevanja. Smanjenje unosa šećera može sniziti upalu i pospješiti smanjenje tjelesne težine. To zauzvrat može smanjiti rizik od hroničnih zdravstvenih stanja poput srčanih bolesti i dijabetesa", rekla je Ivković O'Reilly.

Koliko suplemenata?

Istraživanja su pokazala da sljedeći dodaci mogu pomoći jačanju imuniteta:

Vitamin C. 1.000–2.000 mg vitamina C dnevno .

Vitamin D.

Bijeli luk. Smanjuje učestalost prehlade

Cink 20 mg dnevo

Da biste optimizirali prehranu, vrlo je važno imati na umu da biste trebali potražiti odgovarajući savjet od nutricioniste.

Dugotrajni stres - neravnoteža u imunom sistemu

"Dehidracija može uzrokovati mnoge nuspojave, a neke mogu biti i ozbiljne. Tada to može dovesti do daljnjih komplikacija i povećati osjetljivost tijela na bolesti. Da biste spriječili dehidraciju, trebali biste piti dovoljno tekućine dnevno. Voda se preporučuje jer nema kalorija, aditiva i šećera. Kao opše pravilo, treba piti prije nego što osjetite žeđ. Osjećaj žedi je znak da ste dehidrirali! Više tečnosti je potrebno tokom intenzivnih vježbi, rada na otvorenom ili tokom vrućeg dana", napomenula je rekla je Ivković O'Reilly.

Istraživanja pokazuju da čak i jedna sesija umjerenog vježbanja može pomoći jačanju zdravlja osoba s oslabljenim imunim sposobnostima.

"Uz to, redovno vježbanje može smanjiti upalu i pomoći vašim imunim ćelijama da se redovno obnavljaju. Na primjer, umjerena vježba poput trčanja, plivanja i laganih planinarenja može biti korisna za promociju dobrog zdravlja. Posljednje, ali definitivno ne najmanje bitno, upravljanje stresom i ankcioznošću je ključno. Dugotrajni stres može pokrenuti upalu što može izazvati neravnotežu u imunom sistemu. Dokazano je da hronični stres suzbija nečiji imuni odgovor. Aktivnosti poput meditacije mogu vam pomoći u upravljanju stresom", poručila je Ivković O'Reilly.

Šta nas štiti od infekcije? Imunitet

"Imuni sistem štiti organizam od bilo kojeg oblika infekcije. Zato, budite ljubazni prema njemu. Povrće i voće pomažu jačanju imunog sistema.
Činjenica. Istraživanja su pokazala da ljudi koji jedu puno voća i povrća se razbole manje. Hranjive tvari u njima mogu pomoći imunom sistemu u borbi protiv bakterija i virusa. Izuzetno je jaka veza spavanja i zdravog imunog sistema. Obavezno se odmarajte. Pozitivan način razmišljanja potiče dobro zdravlje.

Snažan mentalni sklop može pozitivno uticati na zdravlje što je korisno za tijelo. Zdrav razum podržava zdravo tijelo. Vježbanje može donijeti puno koristi imunom sistemu. Može osobi sniziti krvni pritisak i održavati tjelesnu težinu što je ključno za zdravo zdravlje. COVID-19 je poziv na buđenje svima nama. Natjerao nas je da shvatimo koliko je zaista važan imunitet. Zato, pružite sebi dobru šansu za borbu i danas promijenite način ishrane i načina života! Puno malih koraka = velika promjena", zaključila je Ivković O'Reilly.