Šta se krije iza budućnosti centra, stručnjak nakon urušavanja: "Skenderija se ne smije srušiti"

Arhitekta Amir Vuk Zec koji je krajem prošle godine predstavio viziju novog izgleda Skenderije, govorio je za portal Radiosarajevo.ba o posljednjem incidentu i urušavanju dijela krova sa ovog kultnog simbola.

Centar Skenderija otvoren je 1969. godine, a izgradnjom takvog objekta Sarajevo je iskoračilo iz provincije.

Na početku našeg razgovora, arhitekta Zec ističe da je posljednji incident sa urušavanjem bio očekivan s obzirom na stanje objekta u centru Sarajeva.

Trending

Načelnica Snežana Ružičić uvrijedila novinarku FTV-a, BH Novinari odmah reagirali

Nemaran donos prema Skenderiji

"Mislim da je Skenderija izraz nemara i nehata našeg. Možda je spremljena da bi se umjesto nje napravilo nešto novo, novi kapital da bi neko od toga napravio brzu dobit. Jedno vrijeme su se pravili tako projekti da se ona sruši i napravi neki 'novi Beograd na vodi', što je nemoguće u onom uskom prostoru grada", govori nam arhitekta Zec.

Prema njegovom mišljenju, postoji mogućnost da je uzrok urušavanja dijela krova, preopterećenje od novog parkinga iznad Collegium Artisticuma.

Prije oko 5h

Detalji urušavanja na Skenderiji, direktor: "Nije bilo ranijih upozorenja"

"Sigurno da je moguće i da je opterećenje. Mora se uviđaj napraviti. Tako je pala i ona prva ploča, kad su gradili trgovke gore na platou, onda je došlo do naglog dolaska materijala, postavili su velike količine materijala i ploča nije računala na to opterećenje i obrušilo se. Tada su bili manji uslovi za zemljotres nego danas", pojašnjava Zec.

Sanacija i(li) rekonstrukcija

Pitali smo arhitektu koliko je ova postojeća struktura pogodna za sanaciju ili je ipak za neku potpunu rekonstrukciju.

Arhitekta ističe da moramo uraditi rekonstrukciju svih postojećih zgrada, kuća u Sarajevu s kojih padaju fasade, a ne samo Skenderije poručujući da se moramo početi o njima brinuti.

"Najskuplje je to srušiti i novo napraviti. Skenderija se ne smije srušiti, ona je toliko značajna i potrebna ovom centru. Ne dao Bog da se tu napravi neko stambeno naselje za brzi profit. Mi moramo brinuti o javnom prostoru, odnosno oni koji su javno izabrani od nas, ali očito da ne brinu. Prošlo je 30 godina, a ništa nije uloženo", pojašnjava arhitekta Amir Vuk Zec u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Hitni naredni korak za Skenderiju bi bio da se napravi "dijagnostika" i istraži šta i kako treba, poručuje.

Spas Skenderije ili kapitalni 'deal'?

Arhitekta Zec podsjeća na viziju novog izgleda KSC Skenderija koji je on predložio poručujući da ne mora tako biti, ali da sigurno postoji način za njen spas.

"Rješenja ima, ali tome se treba baviti neko ko ima pare, a ne čekati da to propadne kako bi se napravio neki brzi kapitalni dogovor. Ali očigledno je i to opcija jer je to najveći komad Sarajeva pod upravom Kantona, usred grada", mišljenja je arhitekta Zec.

Dodaje kako je nevjerovatno koliko su Skenderija, Marijin Dvor, Kampus i bivša kasarna zapušteni.

Skenderija kao opomena

"Ništa se ne gradi nego, kako ja to volim reći, przni. Ubaci se pomalo neka biblioteka ili nešto, a da se ne zna šta će okolo biti", priča Zec.

Osvrnuo se i na dostupne tehnolgije umjetne inteligencije koje bi se mogle pametno iskoristiti za buduće projekte i planove u gradu ali da su nadležni u gradu, kako kaže, "nesposobni ili ne znaju da ne znaju".

"Nek' nam Skenderija bude opomena, ovo je neki znak, moglo je gore završiti. Ali sigurno da postoji optimizam i moramo pozitivno gledati", zaključuje arhitekta Amir Vuk Zec u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.