Bh. novinari pod pritiskom politike

Istraživanje provedeno u maju pokazalo je da oko 80 posto ljudi u Bosni vjeruje da novinari u ovoj zemlji rade pod uticajem politike, piše Balkaninsight.com. Novinari sami govore  o ovoj situaciji s kojom su suočeni kao rezultatu sistema ove zemlje, najviše kriveći ekonomsku borbu medija da prežive.

Bilo bi teško naći novinara u BiH koji se osjeća zadovoljno radeći u svojoj profesiji, iako svi izjavljuju da bi se željeli oduprijeti pritiscima i izvještavati objektivnije. Kako god, interesi odlukodavaca se čine sve uticajnijim, više od ambicija reportera da kopaju dublje i rade uprkos političkim interesima njihovih medija.

Glavni problem koji novinari ističu su političke presure, koje često rezultiraju finansijskim problemima.

U isto vrijeme previše je medija na malom tržištu što stvara nezadovoljne i razdvojene rupe, od kojih većina zavisi od podrške političara.

Dok je članstvo u EU viđeno kao rješenje za mnoge probleme u postratnim društvima, bosanski novinari gube nadu da će značajna pomoć stići da izađu ove kaljuže.

Mediji kao politički alat

Mirsad Fazlić, novinar Slobodne Bosne, sedmičnika iz Sarajeva, rekao je za Balkan Insight da su najgori problemi u medijima pritisci političkih izvora moći koji rade jedni s drugima.

Predrag Zvijerac, novinar mostarskog Dnevnog Lista, rekao je da se i privatni i javni mediji suočavaju sa političkim pritiscima, dok su neki u cjelosti pod kontrolom političkih stranaka. „Dok su državni i entitetski emiteri djelomično ili u potpunosti pod političkom kontrolom, lokalni javni mediji su pod apsolutnom kontrolom lokalnih vlada“, rekao je Zvijerac.

OSCE u Bosni govori da su glavni problemi prijetnje i fizički napadi na novinare, kao i politički pritisci. „Mediji se suočavaju sa političkim pritiskom i legislativnim preprekama“, rekla je Mersiha Čaušević – Pozdić ispred OSCE-a. „Trend je zabrinjavajući i sloboda medija opada, što utiče na dostupnost kvalitetnih informacija građanima.“

Duška Jurišić, editor i voditelj dnevnika na Federalnoj televiziji rekla je za Balkan Insight da očekuje da će se situacija u medijima pogoršati, uzimajući u obzir sadašnja ekonomska kretanja.

„Treba posebno biti zabrinut kako će to uticati na funksionisanje javnih radiotelevizijskih servisa, dok mnogi potcjenjuju ovaj problem ubijeđeni da imaju bar malo sigurnosti u finansijsku održivost“, rekla je.

Ona se poziva na činjenicu da su javni mediji finansirani djelomično od građana koji plaćaju pretplatu.

„Ako plaćanje RTV takse dođe u budućnosti u pitanje, javni emiteri će takođe doći u pitanje, bez obzira šta zakonodavci i građani misle o njima“, rekla je Jurišić.

Ona vjeruje da su prava novinara nezaštićena u nekoliko oblasti, govoreći da niko nije odgovoran za napade i prijetnje od političkih ili vjerskih zvaničnika, i da ne postoji jaka, nezavisna organizacija da ih štiti.

„Političari vide kontrolu medija kao prioritet i nema stranke u vladi koja ne želi to imati“.
„Postoje pojedinci u strankama koji vjeruju u nezavisne medije kao osnovu demokratskog društva, ali njihova mišljenja nisu bitna“, rekla je Jurišić.

Novinar Nezavisnih Novina Uroš Vukić rekao je za Balkan Insight da mediji rade pod uticajem politike zato što politika odlučuje o svemu u BiH.

„U generalnoj sociopolitičkoj situaciji gdje je nacionalizam dominantan i gdje su mediji podijeljeni po linji entiteta, mediji izvještavaju o istim događajima različito“, rekao je Vukić.

„Oni zauzimaju razlilčite stavove o istom problemu, zastupajući mišljenja svojih političara zato što ne žele razljutiti svoje publike i biti nazvani 'izdajnicima'“, dodao je on.

Istraživanje koje je provelo Udruženje novinara BiH pokazalo je da su građani dva entiteta BiH nezadovoljni izvještajima medija „drugog“ entiteta.

Najviše ispitanih je izjavilo da slobode medija nema ili da jedva postoji i da je glavna prepreka ovoj slobodi politička zavisnost. Ispitani govore o tome da političke stranke imaju kontrolu nad medijima kao i moćni biznismeni i vlasnici medija.

„Građani vide političare i političke partije kao glavne kršitelje prava novinara i sloboda medija“, piše u izvještaju, kao i da je 80 posto izvještavanja u BiH viđeno kao politički motivirano.

Isto istraživanje pokazalo je da polovina ispitanika misli da bi se rad novinara mogao poboljšati  boljim uslovima za rad.

Ekonomska zavisnost od politike

Mirza Čubro sa televizijske stanice TV1, govori da je manjak ekonomske stabilnosti u medijima posljedica prevelikog broja medija kojima je teško osigurati finansije. „Prije svega govorim o novcu iz oglašavanja, previše medija dijeli relativno mali iznos novca za oglašavanje.“

„To stvara druge probleme: prostor za pritiske na medije i odlazak kvalitetnih novinara, koji traže druge profesije sa stabilnijim primanjima“, rekao je Čubro.

On govori da su pritisci na medije direktni i indirektni i variraju od otvorenih prijetnji političara za rezanje fondova javnih kompanija – najvećih oglašivaća, do medija koji se usuđuju kritikovati određene političare.

Duška Jurišić govori da, uzimajući u obzir da političke stranke kontrolišu važne ekonomske izvore, a mediji zavise od finansiranja kroz marketing, ugovori o oglašavanju zavise od podobnosti i pozitivnom izvještavaju medija o političarima.

„Nezavisnost medija od političkih lidera je uskraćena u startu, princip je: Ako nisi sa mnom, onda si protiv mene“, rekla je Jurišić.

Predrag Zvjerac, novinar Dnevnog Lista, govori da je pad u cirkulaciji većine printanih medija posljedica više faktora, od da ljudi kupuju manje novina, do da institucije ukidaju pretplate na medije koji im se politički ne sviđaju.“

„Nećete naći Dnevni Avaz nigdje u uredu gdje je šef iz SDA. Dnevni List je imao sličnih iskustava sa liderom Hrvatske demokratske unije Draganom Čovićem, koji je ukinuo pretplatu na naš list čim je postao govornik u Parlamentu“, rekao je Zvjerac.

Pasivna uloga Europe

Novinari govore da bi EU mogla igrati mnogo značajniju ulogu, insistrajući na odgovornosti onih koji vrše pritisak na medije.

„Cijela zemlja ima velika očekivanja od EU, kao i mediji“, govori Uroš Vukić. „Vrlo malo novca dolazi iz EU medijima, od koje se zahtjevalo da ustanovi standarde medija kakvi su u zemljama EU.“

Zvijerac dijeli mišljenje da je izostala pomoć i da EU nije u Bosni progurala međunarodne standarde regulacije medija.

„Ako govorimo o demokratizaciji medija u našoj zemlji ili u regionu, priče o tome nema“, rekao je Zvijerac. „Ili nije bilo finansijske podrške ili je bila minimalna.“

Čubro govori da EU ne želi igrati aktivnu ulogu u pomoći bosanskim medjima.

„Podrška novinarima koji istražuju korupciju i organizovani kriminal bila bi dobrodošla, ali se to ne dešava. Ne znam zašto nema podrške nazavisnim medijima.“

Zvijerac govori da EU najviše finansira projekte medija s temama kao što su ratni zločini - sadržaj koji u zadnje vrijeme nije toliko popularan.

„Pored očekivanja ne postoji nezavisno izvještavanje“, rekao je Zvijerac. „Osim nekoliko projekata na fakultetima nema pomoći treninzima i specijalizaciji novinara. Ne postoji nikakva pomoć u treninzima i edukaciji novinara ako ništa da izvještavaju o integracijama u EU.“

„Nekoliko seminara je bilo posvećeno novinarima o ovom problemu, ali novinari iz javnih emitera ili dnevnih novina najčešće nisu pozivani na te seminare“, rekao je Zvijerac.

Mersiha Čaušević – Pozdić govori da je OSCE-ov predstavnik za slobodu medija radio sa Briselom.

To je rezultiralo sa udruživanjem snaga sa bosanskim vlastima da dovedu legislativu medija na liniju sa obavezama OSCE-a i međunarodnim standardima slobode medija.

„Fokus je na legislativi koja se odnosi na tri javna servisa emitera i Regulatornoj agenciji, kao njihovoj kreaciji. I insitucionalna nezavisnost je pretpostavka za zemlju da potpiše stabilizacijski i pristupni dogovor sa EU.“

Ali Andy McGuffie iz EU delegacije u Bosni rekao je za Balkan Insight da Brisel već dugo podržava medijski sektor i javno emirovanje. On je dodao da je EU finansirala projekte javnog sistema emitera sa 20 miliona eura. „Komisija je počela sa implemetnacijom projekta vrijednog 1,5 miliona dolara zapadnom Balkanu usmjerenom ka podršci medijima i odgovornosti."

Mediji ostaju podijeljeni

Problem ostaje bez obzira na sve medijske konferenicije da mediji u BiH ostaju podijeljeni, koji, kako kaže Zvijerac, reflektuju podjele u zemlji između entiteta, naroda i kantona.

„Svaka etnička grupa i svaka politička partija ima svoj medij i publiku koju preferira“, rekao je on.

Zaključak većine novinara u Bosni je da se novinarstvo u zadnje dvije godine pogoršalo.