BEZ VODE NEMA SLOBODE | Više od 55 posto građana Sarajeva nezadovoljno vodosnabdijevanjem

7
Istraživački tim Radiosarajevo.ba
BEZ VODE NEMA SLOBODE | Više od 55 posto građana Sarajeva nezadovoljno vodosnabdijevanjem
Foto: Radiosarajevo.ba / Curenje vode u ulici Alipašina

Značajna većina građana/građanki nezadovoljna je vodosnabdijevanjem u Kantonu Sarajevo (KS), pokazalo je istraživanje koje je tokom aprila i maja 2024. proveo portal Radiosarajevo.ba. 

Naime, istraživanje u kojem su učestvovali građani i građanke Sarajeva, provedeno na našem portalu pokazuje da skoro 55 posto stanovnika/ca glavnog grada bosanskohercegovačke države izražava nezadovoljstvo dostupnošću vode u glavnom gradu BiH. Više od 74 posto ispitanika - od kojih je većina onih koji su se odazvali anketi s područja gradskih općina Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad - smatra da Sarajevo prečesto ostaje ili ima problema s vodosnabdijevanjem. Svjedočimo tome i ovih dana. Značajna većina strahuje da bi, s obzirom na dosadašnja iskustva, situacija tokom predstojećih ljetnih mjeseci mogla biti još izraženija.

Rekonstrukcija kao redukcija...

Šta su uzroci ovakvog mišljenja naših građana/ki? Koliko je ono utemeljeno?

Zanimljivo je da najveći dio učesnika ankete (više od 42%) ističe, probleme s zastarjelom infrastrukturom, postrojenjima u gradu, odnosno, kako naglašavaju, nezainteresiranost vlasti za ulaganja u ovu oblast. S druge strane, trećina njih, smatraju krivcima „nestručan rad“ i „nedostatak kapaciteta“ Kantonalnog javnog preduzeća (KJKP) „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. (VIK), dok većina ostalih (oko 22%) smatra da razloge treba tražiti u nelegalnim priključcima povezanoj s nezakonitom gradnjom objekata i sličnim problemima.

„Luda gradnja, a pitke vode sve manje“, reći će jedan od ispitanika/ca.

Ima i onih koji upućuju na nerezonske sječe šume u okolici Kantona Sarajevo, „političko ugrožavanje vodozahvata“ i „političko nametanje kadrova“ u veoma osjetljivom sektoru, decenijsku nebrigu. Ali i sve pobrojano zajedno.

Primjetno je da značajan dio građana frustrira situacija u kojoj se nađu uslijed  nedostatka vode u cijevima. Naime, iako su redovne redukcije vode u Sarajevu prestale, nedavni slučajevi kada je većina građana 24 sata bila bez vode, kao i sve češći nestanci građane navodi na zaključak da se provode „tihe redukcije“ i da bi se situacija u mogla usložnjavati u bližoj budućnosti.

Građane smo pitali za razloge njihovog nezadovoljstva:

"Radi se bez ikakvog plana i sa kašnjenjem od 10, 15, 20 godina";

"Kad dođe do obustave isporuke vode obično to traje dugo, i dešava se kad je voda najpotrebnija u domaćinstvu";

„Slab pritisak u večernjim satima, konstantni kvarovi na mreži koji rezultiraju nestancima vode“;

„Svaki dan neke ulice i dijelovi grada ostaju bez vode zbog popravki, kad se popravlja glavni cjevovod, više od 24 sata nema vode u pojedinim dijelovima grada“…

Ovo su samo neki od odgovora građana/ki.

Inače, sistem vodosnabdijevanja Kantona Sarajevo čini oko 1.200 kilometara cijevi, 63 rezervoara, 30 pumpnih stanica, 15 hidrofleks postrojenja i sa preko 200 instaliranih pumpi u pumpnim stanicama, bunarima i filterskim postrojenjima predstavlja najkompleksniji vodovodni sistem u BiH...

KJKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Sarajevo,  koje održava ovaj sistem, ima  869 radnika, dok je prema Planu poslovanja 2023-2025 godine, koji je na web stranici preduzeća dostupan i građanima, navedeno da preduzeće u naredne tri godine planira kontinuirano unapređenje organizacione strukture, procesa rada, kao i racionalizacija i optimizacija broja radnika u skladu sa stvarnim potrebama ovog preduzeća.

Kakvu vodu pijemo?

Ovo istraživanje otvara i pitanje ugroženosti ljudskog prava na sigurnu i čistu vodu, ali i ispunjenja Ciljeva održivog razvoja (SDG) na globalnoj razini, što svakako jeste i „čista voda za sve do 2030.“

Kakvu  onda vodu koristimo?

Brojni ispitanici/ce upozoravaju da je kvaliteta vode loša, mada se stručnjaci i vlasti s tim ne slažu. Na primjer, Laboratorija za kontrolu kvaliteta vode pri KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo u aprilu je izvršila analize 791 uzorka vode i mikrobiološke analize 695 uzoraka vode. Laboratorija „Euro Inspekt“ d.o.o. Sarajevo izvršila je fizičko-hemijske i mikrobiološke analize 23 uzorka vode, a laboratorija Centra za zaštitu od zračenja pri Zavodu za javno zdravstvo FBiH izvršila je analize parametara radioaktivnosti u 8 uzoraka vode. Rezultati svih izvršenih analiza potvrđuju zdravstvenu ispravnost vode u sistemu javnog vodosnabdijevanja u nadležnosti KJKP Vodovod i kanalizacija d.o.o. Sarajevo.

Evo šta su nam kazali građani/ke:

„Kada dođe voda najčešće je prljava satima, mi puštamo da oteče i potrošimo jezero“;

„Kvaliteta vode je loša“;

„Onda pitanje kakvu vodu pijemo i konzumiramo u hrani (…) i piću (kafa, čaša vode)“;

Građani spremni i na proteste

Organizacija UNDP je svojevremeno javnosti predstavila značajnu inicijativu "Svaka kap je bitna"

No, čini se da nama u Bosni i Hercegovini, ipak, nije jer bilježimo desetine slučajeva „rasipanja vode“ dok mnogi pate uslijed suhih slavina.  Naime, curenje vode iz sistema je, također, jedan od ozbiljnijih problema na koje ukazuju građani glavnog grada.

Zabilježeno je više desetina ovakvih kvarova koji nanose štetu sistemu vodosnabdijevanja. Takvi primjeri zabilježeni su na više mjesta u naselju Breka (na više mjesta), Ciglane, u Buljakovom Potoku, Hotonju, Osjeku, Hadžićima, na Grbavici, Koševskom Brdu, Čengić Vili, Skenderiji, Alipašinom, Rajlovcu

Fotoreporteri portala Radiosarajevo.ba proteklih dana su obilazili lokacije na kojima su prijavljena curenja iz sistema, te vam donosimo fotografije snimljene na navedenim mjestima (ostatak možete pogledati u fotogaleriji iznad):

Curenje vode u ulici Tekija
Foto: Radiosarajevo.ba / Curenje vode u ulici Tekija

Da građani ozbiljno shvaćaju probleme s kojima se suočavaju u pogledu vodosnabdijevanja svjedoči podatak da je 73% njih spremno da izađe na proteste u ukoliko se problemi u vodosbandijevanju ne počnu ozbiljnije rješavati!

S druge strane, mogu se primijetiti ozbiljni nedostaci u komunikaciji KJKP „Vodovod i kanalizacija“ sa građanima. Potvrđuje to i naš primjer, jer na pitanja dostavljanja ovom preduzeću odgovore nismo dobili i poslije mjesec dana.

Riječ stručnjaka

U potrazi za odgovorima na sva pitanja koja su inicirali naši sugrađani/ke, a posebno ono kako je moguć taj paradoks da je Bosna i Hercegovina vodom jedna od bogatijih zemalja Europe, svakako najbogatija u regiji, a da se njezin glavni grad decenijama suočava s problemima u dostupnosti vode, razgovarali smo proteklih sedmica sa stručnjacima, akademicima, odlučnim aktivistima za zaštitu prirode iz nevladinog sektora…

„Jeste u pravu ste. BiH je jako bogata vodom, međutim možda to nije baš najbolje raspoređeno“, govori u podcastu portala Radiosarajevo.ba međunarodni ekspert za vodu, Đevad Koldžo.

„Ta izvorišta nisu baš najbolje raspoređena i nadam se da to nije neko naše prokletstvo. Znate, (neki) su bili bogati naftom, pa ne mislim da su baš profitirali od toga. Tako da nije to baš neka sreća, ali problem za nas same leži u činjenici da pored tako, mogu reći, velikih vodnih resursa, upravljanje tim vodama nije baš na najboljem nivou“, ističe naš sagovornik.

Mada smatra da ima pomaka u vodnabdijevanju glavnog grada posljednjih godina, ekspert Koldžo upozorava da problemi s upravljanjem vodom u Sarajevu i dalje postoje:

„Neko je ovdje u Sarajevu, ja ne znam zaista ko, nakon rata zaboravio da treba održavati sistem i jednostavno se prepustilo to nekoj stihiji. Svi su to gurali pod tepih. Svjedok sam svega toga. Guralo se pod tepih i onda u jednom momentu kad je došlo da više ne može. Onda smo imali stalne redukcije 2017. godine. Onda je neko krenuo u obnovu. Eh, to što se tada krenulo, vi sada imate te konsekvence zašto se često dešava da se sistem održava. Da li se te, „operational mainteness“ (operativno održavanje) obavlja na najbolji mogući način, nisam siguran, čak mislim NE. Ali, kako god to su neke stvari koje će građani Sarajeva sigurno osjećati još prilično dugo“, govori uz ostalo, Koldžo.

Ovaj stručnjak s ogromnim iskustvom sticanim diljem svijeta, od Ukrajine do Kenije, i  od Afrike do Njemačke, kaže da je najvažnije – imati plan! A mi plana obično nemamo!?

„Vidite, kada se radi postoje dvije vrste incidenta u sistemu, odnosno dvije vrste prekida. Jedan je prekid koji je planski. Znači vi imate plan i kažete: 'Ja ću tada i tada započeti radove, uradit ću to i to, i tada i tada ću završiti'. Morate razraditi taj plan. Druga vrsta prekida je incident. Na incident ne možete uticati. Kad se desi da pukne cijev… S druge strane, kada imate plansko isključenje, vi morate napraviti dobar plan. Na dobar plan potroši se jako puno vremena. Morate znati kad ste zatvorili vodu…“, dodaje.

Kako do rješenja

Ali, upozorava Koldžo, „ako ste neki problem gurali pod tepih 20 godina i više, onda nemojte očekivati da se taj problem tako brzo riješi – neće“.

„Opet ne mogu biti optimista. Ne postoji čarobni štapić kojim mi rješavamo gubitke, to ne postoji. To je bolan proces, imate ćete i prekide u vodosnadbijevanju i sve, ali ako se radi planski onda je to bolje. Onda kad je bila nedjelja rano ujutro je po statistici svjetskoj u kontinentalnom dijelu Evrope najmanja potrošnja i bilo bi normalno da tada radite, jer ljudi tad spavaju. Čim ste vi prešli u nedjelju popodne, više nedjelja nije pogodna, trebali ste preći u utorak, jer je popodne, u utorak najmanja potrošnja. To se planira i kažete to ću uraditi tako, ako ne možete dok se isprazne rezervoari postavite bypasse. Mogu oni reći mi nemamo sredstva za bypasse, to je moguće“, komentira naš ekspert.

Sagledavajući širu sliku korištenja vodnih resursa, Koldžo se slaže da građani i građanke BiH – vodeći računa o tome hoće li imati vode u slavinama - treba da brinu upravo o tom zagađenju rijeka koje sami činimo.

„Naravno da treba, moram priznat bile su zagađenije prije rata jer je radila industrija. Rijeke imaju divnu sposobnost da se same čiste. Ali, izvorišta su problem, kada se zagadilo izvorište na Vrelu Bosne, to je već problem. Naravno, ako ne budemo vodili brigu, imat ćemo problem. Morate održavati sistem, izvorišta, sva vodna dobra. To su naša vodna dobra, to je naše nije od vladajućih ili opozicije. I vodovod nije privatiziran... Date uslugu nekom, da čini privatna kompanija, a izvorišta ne može biti privatno. Mi ako ne vodimo računa o našem, onda ne znam ko će drugi voditi neće niko“, zaključuje Koldžo.

Kompletan podacst sa Đevadom Koldžom, međunarodnim ekspertom za vode pogledajte ispod:

Kako do rješenja, šta kažu vlasti?

Cilj istraživanja portala Radiosarajevo.ba je da u saradnji sa građanima, ekspertima i nevladinim sektorom dođemo do kvalitetnih i mogućih rješenja. 

Šta o onom što tvrde građani kažu vlasti? 

Bojan Bošnjak (Naša stranka) ministar komunalne privrede, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo je dobronamjerno prihvatio naš poziv za razgovor na ovu temu. On smatra da su navodi građana u pogledu problema s vodosnabdijevanjem opravdani, ali nažalost da su dijelom i očekivani.

„Ne smijemo pred problemom sklapati oči. Sve ovo se mora nazvati pravim imenom, a to je da je naš vodovodni sistem zastario, da je njime ponekad neispravno upravljano i da se na svemu tome mora raditi svaki dan. Ova Vlada Kantona Sarajevo i resorno Ministarstvo će učiniti sve da se kroz sistem koji je postojeći i kroz mjere koje su moguće, cijelo stanje unaprijedi. Nažalost, prečesto smo primorani reaktivno djelovati i sanirati štete umjesto da smo usmjereni na inovativna rješenja i unapređenja u skladu sa sveokupnim tehnološkim i naučnim napretkom i očekivanjima normalnog snabdijevanja vodom“. Problemi se javljaju uglavnom zbog dotrajalosti mreže i cjelokupnog sistema za što je neophodno mnogo energije i strpljenja za sanaciju. Sva nezadovoljstva i sve rezignacije od strane građana koji su korisnici smatram opravdanim“, govori ministar Bošnjak za Radiosarajevo.ba.

Odgovarajući na pitanje smatra li adekvatnim pristup saniranju problema, rekonstrukcije u vodovodnoj mreži, budući dio građana smatra da je „rekonstrukcija“ zamijenila ranije prisutne „redukcije“, ali da prosto vode nema, ministar Bošnjak, također, kaže:

„Ne želim nikoga amnestirati odgovornosti, nikome ponaosob fakturisati neki problem, ali podsjećam da je rekonstrukcija vodovodne mreže jedan od najsloženijih ili možda najsloženiji proces koji obuhvata rad i nadležnost ovog ministarstva. Bezbroj je procesa koje morate preduhitriti, ukalkulisati, takoreći puno je stvari koje u hodu morate rješavati. Pristupe i planove uglavnom diktiraju okolnosti koje su u datom trenutku nametnuti svim faktorima koji su kao prepreka u procesu nesmetanog snabdijevanja vodom. Uvijek i u svakom pogledu pristupi mogu i moraju biti unapređeni i bolji. Ako mene privatno pitate, ja ne mogu biti zadovoljan, kao ni sami građani korisnici. I redukcije, ali i rekonstrukcije su neminovne. Obnova i rekonstrukcija cijele mreže je naš cjelokupan i sveobuhvatan zadatak. Procedure prilikom iznalaženja potrebnih sredstava za rekonstrukcije vodovodnog sistema su zaista prevažan segment u cijeloj toj priči i niko ne može biti sretan što ponajviše taj faktor utiče na cjelokupan rezultat na terenu“, smatra resorni ministar.

Planirana ulaganja

Vlada Kantona Sarajevo, putem Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša svake godine sufinansira projekte iz oblasti vodosnabdjevanja i odvođenja otpadnih voda na područiju svih općina Kantona Sarajevo, a koji su od značaja za općine i Kanton Sarajevo, sredstvima prikupljenim po osnovu vodnih naknada. Za 2024. godinu osigurana su finansijska sredstva u ukupnom iznosu od 7.628.201,00 KM, uključujući razgraničena sredstva iz prethodnih godina.

Kroz navedeni program sufinansira se rekonstrukcija postojeće, kao i proširenje mreže, a sve u cilju obnove infrastrukture i proširenja obuhvata pružanja usluga, što bi i konačnici rezultiralo kvalitetnim sistemom vodosnabdjevanja krajnjih korisnika usluge, kažu u Ministarstvu.

„Složiti ćemo se da su ovo značajna sredstva i da je neophodno izdvojiti još i više. Također, iz Ministarstva kažu da putem Sporazumom dodjeljenih sredstva KJKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Sarajevo, podržava obnovu i izgradnju centralnog vodovodnog sistema, u skladu sa prioritetno odobranim dionicama“.

Ministar Bošnjak je, na kraju, uputio je obećanje građanima da će resorno ministarstvo i ova Vlada Kantona Sarajevo će učiniti sve kako bi se domaćinski upravljalo ne samo ovim preduzećem nego i drugim preduzećima iz oblasti komunalne privrede.

„Problemi jesu nagomilani decenijama i godinama iza nas. Novi problemi nas sustižu svaki dan što je dodatni izazov i stalna zadaća“, poručio je.

Čelništvo Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća „Vodovod i kanalizacija na čelu sa Rusmirom Salićem (Narod i Pravda) nije odgovorio na pitanja portala Radiosarajevo.ba, iako je bio najpozvaniji, čime je indirektno potvrdio „šum u komunikaciji“ s javnošću. Raspoloženi nisu bili na ovu temu ni iz kabineta premijera Kantona Sarajevo Nihada Uka (Naša stranka), odgovore na zvanični upit nismo dobili. 

Lejla Kusturica: Naša voda je napadnuta; Voda je naše pravo, a ne resurs!

Da bi se govorilo o pitanju vodosnabdijevanja, neophodno je progovoriti i o pitanju zaštite naših voda. Lejla Kusturica, direktorica Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT se svojim dugogodišnjim predanim radom na polju ekologije postala zaštitno lice u borbi za očuvanje naših rijeka i vitalnih ekosistema koji su nažalost pod sve većim prijetnjama.

Lejla je među aktivistima koji brane naše rijeke i svojim tijelima.

„Naši vodni resursi, vodotoci su napadnuti bilo gradnjom hidroelektrana, bilo malih bilo veliki. Mi kažemo hidroenergija nije „zelena energija“. Profesor Muriz Spahić je rekao nema smisla uništiti vodu, uništiti nešto, da bi se dobila neka energija. Mi uništavamo vodu da bismo dobili energiju, što nema smisla. Jer hoćemo da prestanemo koristi ugalj, jer kažemo da je to „prljava energija“, a hidroenergija je „čista energija“, a svejedno uništavamo vodu. Zato mi kažemo da hidroenergija nije čista, niti je „zelena energija“. Mi smatramo da nema smisla uništiti rijeke u kojem živi živi svijet, dakle raznolikost, biodiverzitet, da se „trpa“ u cijevi, a da bi se proizvela neka energija odnosno električna energija. Dakle, to je jedan problem. Drugi problem jest zagađenje. U Federaciji Bosne i Hercegovine na snazi je jedna uredba koja se zove uredba o ispuštanju otpadnih voda u naše vodotoke, i ona je na snazi preko 10 godina! A ona podrazumijeva da najveći zagađivači u našoj zemlji bez ikakve normiranosti mogu otpadne vode, otpadne supstance da ispuštaju u naše vodotoke i recimo federalni ministri, koji su zaduženi za kontrolu na naši vodotocima, zbog te uredbe ne mogu da kažnjavaju te zagađivače“, kaže uz ostalo Kusturica u podcastu portala Radiosarajevo.ba.

Osvrćući se na globalne opasnosti koji prijete našim vodnim potencijalima, ukazuje na jedan izvještaj Ujedinjenih nacija (UN) o klimatskim promjenama koji ne nazvan „izvještajem o sporoj smrti“.

„Dakle, neminovno i bez ikakve rasprave je zaključeno da stanje voda, šuma, zraka tla i tako dalje širom planete zemlje jeste posljedica čovjekovog odnosa prema prirodi... Ekosistemi su ozbiljno narušeni. U ovom trenutku se kaže da je svaka četvrtak osoba ugrožena diljem planete zemlje kad je riječ o pristupu pitkoj vodi, a pravo na vodu je 2010. tako proglašeno ljudskim pravom koje je neophodno da bi čovjek mogao da vodi dostojanstven život. Globalna situacija je jako loša. Ja mislim da je 2020. godine voda postala roba kojem se može trgovati na berzama kao sa naftom. Međutim, mi aktivisti ljudi, građani, građanke širom planete zemlje kažemo voda nije resurs - ona je ljudsko pravo!“, upozorava Kusturica.

Kompletan podcast s Lejlom Kusturicom pogledajte ispod.

Akademik Spahić: Hidro-bomba iz Kalinovika može uzrokovati najveću katastrofu u historiji BiH!

Akademik Muriz Spahić, doktor geografskih nauka i bivši šef Odsjeka za geografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu UNSA u više mandata, upozorava na postojanje hidro-bombi i hidro-stresova u Bosni i Hercegovini, ukazujući na izazove upravljanja vodnim potencijalima naše zemlje.

„Hidroelektrana „Ulog“ je visoka 53 metra, nalazi se u Kalinoviku, na Neretvi. Planirano je još sedam mini hidroelektrana uzvodno. Postavio sam sebi pitanje čitajući elaborat o okolinskoj dozvoli, odnosno elaborat o utjecaju na okoliš, gdje su iz Beograda (mislim da je to radio Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“), gdje je napisano da se projektovana brana gradi u vrlo nestabilnom prostoru! Rečeno je da su to „zamaskirani rasjedi“. Ja sam i ranije znao da je to najtrusnije područje u BiH i nalazi se blizu Treskavice. A sam toponim Treskavice znači ono što se „treska“, ona je poznata po potresima. Nevesinje je, također, poznato po potresima, Ulog je poznat po potresima, Morine su poznate, to je trusno područje. S obzirom da je to trusno područje, može se odraziti vrlo negativno na procese antropogenizacije tog područja, a to znači da se može desiti da se ta brana sruši od zemljotresa! Zamislite šta bi bilo kada bi 53 metra visine vode krenulo nizvodno, niz uzdužni profil Neretve, prema Konjicu, Jablanici i redom do Metkovića. Ja smatram da bi to bila najveća moguća katastrofa koja se može desiti“, upozorio je akademik Spahić.

Kaže da je o svemu obavijestio bivšu i aktuelnu Federalnu vladu.

„Ni od jedne nisam dobio odgovor. Obratio sam se Federalnom ministarstvu za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, te Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Nisu me ni pozvali u vezi toga! Kada je u Konjicu održan veliki protestni skup u vezi „Gornje Neretve“ i HE Ulog, taj dan je bio naš sadašnji premijer (Nermin Nikšić). Nije se udostojio sa mnom kao hidrologom i profesorom razgovara na tu temu… Jedan entitet ne može na entitetskoj liniji graditi hidroelektranu, a da nema saglasnost drugog entiteta. To su problemi treba rješavati danas. Smatram da narod doline Neretve treba upozoriti na ovaj problem… S obzirom na klimatske uzburkane promjene, fluktuacije, kada u nekoliko dana padnu godišnje razine kiše, velike količine mogu srušiti tu branu. Možda se to neće desiti za naših života, ali mi moramo razmišljati u budućnosti“, kazao je akademik Spahić.

Kompletan podcast s akademikom Spahićem pogledajte ispod.

Stručnjaci i vlasti o kvaliteti vode

Suprotno uvjerenju građana, međunarodni ekspert Đevad Koldžo tvrdi da su strahovanja o lošoj kvaliteti vode neosnovana, te da su dio marketinga „prodavača vode“:

„Možete sarajevskom vodovodu zamjeriti, ali to nema veze sa njima, Bog nam je dragi dao da pijemo podzemnu vodu. Možete se žaliti na bilo šta, ali ne na kvalitet vode. To je mantra koju vam prodaju trgovci filterima i bocama vode. Znači kakva god da vam je voda u Bosni i Hercegovini, urbanim vodovodnim sistemima, ne govorim za seoske, voda se kontroliše, imaju svoju laboratoriju, Zavod za javno zdravstvo. Voda je izuzetno kvalitetna, ona je uvijek kvalitetnija nego voda iz PET ambalaže. Znači ta PET ambalaža koja je bila izložena suncu 10 sekundi ona je ispustila otrov. Tu vodu ne bi trebali da pijete, pogotovo žene. Iza toga stojim, priznat ću to nije moja oblast, ali evo pogledajte, naći ćete na internetu šta misle stručnjaci za tu oblast, šta misle doktori, to je neka mantra, mislim da je guraju ovi koji prodaju vodu“, rekao je Koldžo.

Ministar, Bošnjak, također,  kaže da Kanton Sarajevo mjesečno dobiva i prati informacije o kvalitetu vode za piće od strane KJKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o.

„Također, građanima je omogućeno da putem web stranice viksa.ba svaki mjesec prate rezultati analize vode. U laboratoriji za kontrolu kvaliteta vode pri KJKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Sarajevo vrši se fizičko – hemijska i mikrobiološka analiza uzoraka vode velikog broja uzoraka, dok određen broj uzoraka podliježe fizičko – hemijska i mikrobiološka analiza od strane laboratorije „Euro Inspekt“ d.o.o. Sarajevo, a analize parametara radioaktivnosti vrši laboratorija Centra za zaštitu od zračenja pri Zavodu za javno zdravstvo FBIH. Dnevno se uzima prosječno trideset uzoraka i ispituju se svi neophodni parametari, kao i pesticidi, teški metali itd. Kontrola kvaltiteta vode za piće se vrši na izvorištima. Navedenim rezultatima se kontinuirano potvrđuje zdravstvena ispravnost vode u sistemu javnog vodosnabdijevanja u nadležnosti KJKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Sarajevo“, istakao je ministar Bošnjak.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (7)

/ Najnovije