Bećirović: Zagreb politiku u BiH vodi po modelu "Tuđmanove salvete" iz Karađorđeva

Prof. dr. Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba kaže da sve otvoreniji pritisci zvaničnog Zagreba na Bosnu i Hercegovinu u vezi s usvajanjem Izbornog zakona koji odgovara zahtjevima Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), odnosno vlastima susjedne zemlje, čak i pod prijetnjom uspostave tzv. "trećeg entiteta", nisu iznenađujući. 

Prema Bećiroviću, takva politika predstavlja "kontinuitet dugotrajnog i dobro poznatog političkog i obavještajnog pristupa dijela hrvatske političke elite prema Bosni i Hercegovini".

Monitoring međunarodnih faktora

Posljednji u nizu takvih slučajeva dogodio se nedavno, kada je europarlamentarac Tomislav Sokol u intervjuu za RTV Herceg-Bosne, pod kontrolom Dragana Čovića, zaprijetio "muslimanima" da se "urazume", jer će u suprotnom "dobiti gore rješenje". 

Trending

Za primjer: Uposlenici čiste snijeg ispred škola u KS, i roditelji pritekli u pomoć

Tome je prethodio niz događaja, uključujući zagovaranje trećeg entiteta u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država te na konferenciji povodom 30. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma u Zagrebu. 

"Ideje o teritorijalnom preoblikovanju Bosne i Hercegovine, koje svoje korijene imaju još u ranim devedesetim godinama, povremeno se reaktiviraju kroz pitanja Izbornog zakona, ali i kroz otvorenu ili prikrivenu retoriku o tzv. ‘trećem entitetu’. Riječ je o nastojanjima da se unutrašnja politička pitanja Bosne i Hercegovine vještački internacionaliziraju i instrumentaliziraju unutar institucija Evropske unije, iako su i Brisel i ključni međunarodni akteri – prije svega Sjedinjene Američke Države – u potpunosti svjesni stvarnih političkih ciljeva koji stoje iza tih inicijativa. Upravo zbog toga određene aktivnosti zvaničnog Zagreba nalaze se pod pojačanim monitoringom relevantnih međunarodnih faktora", analizira Bećirović.

Opasna politika

Podsjeća da je Bosna i Hercegovina međunarodno priznata i suverena država, ali da u Zagrebu to ne žele prihvatiti.

"Svaki pokušaj nametanja rješenja koja zadiru u njen ustavnopravni poredak, teritorijalni integritet i suverenitet predstavlja ozbiljan izazov ne samo regionalnoj stabilnosti nego i kredibilitetu evropskih vrijednosti na kojima se Evropska unija formalno temelji", naveo je.

Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja činjenica da se dio hrvatske politike prema Bosni i Hercegovini i dalje oslanja na obrasce poznate iz vremena tzv. "Tuđmanove salvete" iz Karađorđeva.

"Riječ je o ideji podjele BiH, praćenoj ideološkim konstrukcijama o Hrvatskoj kao ‘predziđu kršćanstva’, uz stereotipno i historijski neutemeljeno predstavljanje Bošnjaka kao ‘ostatka Osmanlija’ ili sigurnosne prijetnje, te Srba kao ‘bizantijskog faktora’. Takve teze su analitički neodržive, politički štetne i u potpunosti neprimjerene svakoj ozbiljnoj i odgovornoj raspravi o budućnosti Bosne i Hercegovine i regiona", ističe Bećirović.

Gornji Vakuf u vrtlogu političko-sigurnosnog djelovanja

Pojedini događaji, poput onih u Gornjem Vakufu-Uskoplju, ukazuju na direktno uplitanje Zagreba u podizanje tenzija među stanovništvom s ciljem potvrđivanja vlastitih agendi, što upućuje na elemente hibridnog djelovanja.

"Događaji na terenu, uključujući i one u Gornjem Vakufu-Uskoplju, ne mogu se posmatrati izolirano. Oni se uklapaju u širi obrazac političko-sigurnosnog djelovanja čiji je cilj proizvodnja kontroliranih kriza, pojačavanje etničkih napetosti i stvaranje utiska trajne nestabilnosti u Bosni i Hercegovini – proces koji će, prema svemu sudeći, biti dodatno intenziviran i u ovoj izbornoj godini", smatra Bećirović. 

Prema njegovim riječima, analize IFIMES-a ukazuju na to da je značajan dio hrvatskog sigurnosno-obavještajnog aparata dugoročno fokusiran na Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru. 

"U tom okviru primjenjuju se sofisticirane metode informacijsko-psihološkog djelovanja, uključujući selektivnu interpretaciju podataka, konstrukciju političkih narativa i plasiranje pristranih izvještaja prema međunarodnim adresama, čime se oblikuje percepcija koja često ne odražava stvarno stanje na terenu. Čak su u Zagrebu Tuđmanovi obavještajci utemeljili tzv. centar za analizu medijskih napisa, čiji je glavni zadatak manipulacija informacijama – tačne se pretvaraju u netačne, a lažne u ‘istinite’ – pri čemu se, prema našim saznanjima, dio finansiranja ostvaruje iz sredstava Evropske unije, odnosno Evropske komisije", navodi sagovornik Radiosarajevo.ba.

Veze s Moskvom 

Tvrdi da su relevantne zapadne sigurnosno-obavještajne strukture svjesne ovakvih praksi i da im pristupaju s velikom dozom opreza. 

"Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da se paralelno ostvaruju netransparentni kontakti s akterima izvan evroatlantskog vrijednosnog sistema, uključujući i Rusku Federaciju, što dodatno kompromitira i dovodi u pitanje deklarativno proevropsku politiku Hrvatske i njenog čelništva. Ključna činjenica je da su ove aktivnosti danas u velikoj mjeri razotkrivene tamo gdje je to najvažnije – u centrima međunarodnog odlučivanja. Time se znatno smanjuje prostor za pokušaje destabilizacije Bosne i Hercegovine, ali i jasno pokazuje da budućnost regiona ne može biti talac obavještajnih igara – uključujući i hrvatskih – retrogradnih političkih projekata te proizvodnje i instrumentalizacije etničkih i vjerskih tenzija", zaključuje Bećirović.