Banjalučani u borbi za spašavanje parka

Banjalučani su započeli odlučnu borbu za spas zelenih površina, koje u njihovom gradu sistematski nestaju zbog sve češće gradnje stambeno-poslovnih objekata.
Posljednja vijest o gradnji jednog takvog objekta u parku, popularnog naziva Picin Park, podigla je građane Banja Luke na noge.

Nekoliko stotina Banjalučana u utorak se u poslijepodnevnim satima okupilo u Picinom Parku, u znak protesta protiv pretvaranja ovog parka u 'beton', što je samo početak protesta s obzirom da je slično okupaljanje zakazano za sutra u 18 sati. Također, za samo 24 sata socijalna grupa Spasimo Picin Park okupila preko 16 hiljada članova, čime je postala jedna od najbrže rastućih grupa na nekoj socijalnoj mreži zabilježeno u ovom gradu.

Banjalučki Centar za životnu sredinu na svojoj Facebook stranici danas je objavio, posljednje fotografije parka u centru Banje Luke, a aktivisti ove organizacije apelovali su na sve Banjalučane, ali i one savjesne građane da se suprotstave uništavanju zelenih površina u gradu na Vrbasu.

"Dragi sugrađani, ovom prilikom želimo da podijelimo sa vama fotografije koje smo danas napravili, jer uskoro možemo očekivati da stabla budu srušena, a da njihovom mjestu počnu da niču zgrade. Sigurno se pitate kako je moguće da se ovo događa. Odgovor vam se vjerovatno neće dopasti, a to je da ste najzaslužniji upravo VI, stanovnici našeg grada", navodi se na FB stranici Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.

Sa jedne strane, u najvećem broju slučajeva, kako navode u Centru, građani ne žele da budu informisani i angažovani u aktivnostima koje imaju za cilj da spriječe daljnje uništavanje našeg grada, a sa druge strane, uvijek iznova biraju da vas zastupaju oni koji već više od 10 godina sistematski uništavaju zelene površine u našem gradu.

Prema mišljenju Miodraga Dakića, predsjednika Centra za životnu sredinu javna rasprava povodom novog Regulacionog plana nije provedena u skladu sa statutom i odlukama grada koje definišu da javna rasprava traje 30 dana, a da se na uvid javnosti stavlja kompletna dokumentacija, što znači mape i tekstualni dio.

"Tada javna rasprava nije trajala 30 dana, a dokumentacija je bila nekompletna, tako da gradjani nisu mogli da znaju koje su planirane izmjene predvidjene regulacionim planom. Na taj način su gradjani uskraćeni za kvalitetnu informaciju, a nezadovoljstvo gradjana kada su vidjeli da se postavlja ograda je upravo rezultat tog sistemskog isključivanja gradjana iz odlučivanja o budućnosti našeg grada", kaže za BUKU Dakić.

"Što se tiče preostalih zelenih površina, osim parka Mladen Stojanović, u centru grada nije ostala ni jedna veća zelena površina koja bi se mogla urediti kao javni park i zato je vrijednost ovog parka tako velika", kaže Dakić.