Arheolozi kod Ustikoline istražuju najstarije muslimansko mezarje u BiH

Nekropola je nedovoljno istražena u prošlosti, a vjeruje se da krije brojne tajne, a za sebe veže i narodna predanja i legende.

Istraživanja uz pomoć grupe volontera rade članovi Društva arheologa 1894., a investitor je Medžlis Islamske zajednice Ustikolina.

Arheolozima je interesantan prostor od oko 20.000 kvadratnih metara, na kojem se nalaze groblja iz različitih epoha u historiji Bosne i Hercegovine, ali radovi se trenutno izvode na lokalitetu za koje se vjeruje da je najstarije muslimansko mezarje u BiH.  

"Prema podacima koje do sada imamo, ovo mezarje datira s polovine 15. stoljeća, vjerovatno desetak, a možda i cijelih 20 godina prije nego što je sultan Mehmed Fatih došao u BiH. Mi znamo iz historijskih izvora da je u Ustikolini i okolini živjela velika skupina muslimana prije dolaska Fatiha. Presjeka je posebno značajna, jer ljudi koji su tu ukopani uglavnom su se zadržavali na tom lokalitetu. Sada kad biste pogledali širi teren vidjeli biste na desetine malih običnih seoskih kuća u koje su uzidani veliki kameni blokovi", rekao je Senad Čengić, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Ustikolina.

To, navodi, potvrđuje tezu da su na tom lokalitetu bili veliki stambeni, fortifikacijski i drugi objekti.

"Vjerovatno je u neposrednoj blizini bila i džamija, koje sad nema. Jedan dio mezarja je civilni, jer smo na njemu našli ženske, muške i dječije nišane. To potvrđuje da su ovdje ljudi živjeli, umirali i sahranjeni kao muslimani", rekao je Čengić.

Arheolog Adnan Muftarević, savjetnik Muzeja Sarajeva i predsjednik Društva arheologa 1894, potvrđuje da se na Presjeci nalazi groblje s polovine 15. stoljeća, te da je na tom lokalitetu nastalo jedno od značajnijih mezarja iz Osmanskog perioda.

Vremenom je devastirano, posebno tokom rata u BiH

"Specifično je po samim grobnicama ili mezarima koji su građeni po uzoru na antička groblja, a naravno da se nastavljaju i kroz srednji vijek. To su zidane grobnice, bez priloga u ovom slučaju, jer se radi o muslimanskom sahranjivanju. Ovo što je do sada istraživano, još u vrijeme kolegice Azre Redžić 1977. godine, a i ranije što se zna o samom mezarju, pretpostavke su da ono datira od polovine 15. stoljeća i predstavlja kontinuitet sahranjivanja na tom prostoru, koji se i završava 100 do 150 godina poslije. Nakon toga je ovo ostavljeno zubu vremena. Nadamo se da ćemo nakon arheoloških istraživanja doći do jasnijih podataka o svi mezarima na ovom lokalitetu", kaže Muftarević.

Očekuje se da će se nastavkom istraživanja doći i do ostataka šehidskog mezarja i musale, koja je postojala na tom prostoru.

Arheolozi nemaju jedinstven stav da li se na Presjeci zaista nalazi i grob Turhan Emin-bega, turskog namjesnika u Ustikolini koji je u tom mjestu izgradio najstariju džamiju na području BiH ili se radi o osobi s istim imenom.