"ArcelorMittal Zenica" prekršio gotovo sve mjere iz okolišne dozvole: 'U godinu dana umrlo 80 osoba'

8
Radiosarajevo.ba
"ArcelorMittal Zenica" prekršio gotovo sve mjere iz okolišne dozvole: 'U godinu dana umrlo 80 osoba'
FOTO: Fena / ArcelorMittal / Ilustracija

Proizvođač čelika "ArcelorMittal Zenica" je prekršio gotovo sve mjere iz okolišne dozvole koje su mu federalne vlasti izdale krajem 2022. godine. Zadovoljavajući se hiljadama radnih mjesta i unosnim poslovima ove kompanije sa domaćim preduzećima, vlasti ne reaguju, zanemarujući opasne posljedice po zdravlje Zeničana.

Široki pašnjaci i njive u zeničkom naselju Tetovo odaju utisak ugodne okoline. Ipak, u slici zelenog krajolika dominiraju visoki dimnjaci željezare koji se nad ovim krajem nadvijaju više od stoljeća.

Težak zrak, smrad i noćne buke godinama su svakodnevnica Tetovljana, prvih susjeda čeličnog giganta "ArcelorMittala". Gorak okus od prašine javlja se već nakon nekoliko sati boravka u ovom naselju.

Bravo GSS Trnovo: Dvije uspješne akcije spašavanja za jedan dan

Bravo GSS Trnovo: Dvije uspješne akcije spašavanja za jedan dan

"Mi smo priviknuti", kaže Besim Dedić, mještanin Tetova kojeg su novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) zatekli kako sadi krompir, svjestan opasnosti uzgoja povrća u svojoj bašti.

Analize tla iz marta 2024. godine pokazale su u naseljima Tetovo i Pehare prekomjerno zagađenje zemlje teškim metalima od prašine iz dimnjaka. U tlu su pronađene prekogranične vrijednosti metala štetnih za zdravlje: arsena, olova, cinka, kadmija, nikla i bakra. Analizu uzoraka zemljišta sa 50 različitih lokacija − u baštama te ispred škola, ambulante i vjerskih objekata i uz ulice u Tetovu i Peharama − za potrebu CIN-ovog istraživanja je uradio Federalni zavod za agropedologiju.

Kompanija u BiH koja upošljava 3.000 radnika, a od koje zavisi 40.000 ljudi, u velikoj krizi

Kompanija u BiH koja upošljava 3.000 radnika, a od koje zavisi 40.000 ljudi, u velikoj krizi

Novinari su razgovarali sa mještanima ovih naselja i svi su svjesni zagađenja i opasnosti, ali ne vjeruju da se bilo šta može promijeniti, zbog čega je samo njih petero odlučilo javno o tome govoriti.

Sa zagađenjem tla Zavod je još prije deceniju upoznao federalne i lokalne vlasti, ali one nikada nisu zabranile sadnju na ovom području ili pokrenule proces dekontaminacije tla.

"Ko preživi, preživi. Prošle godine ova mjesna zajednica je imala 1.100, umrlo sigurno 80. Među tih 80 je i moja supruga. Rak crijeva", rekao je Dedić.

Također, stručne analize zraka koje je 2022. godine uradio Institut „Kemal Kapetanović” u Zenici utvrdile su i prisustvo kancerogenih čestica prašine benzena i benzoapirena u zraku u krugu željezare. Količina je do 255 puta premašila dozvoljenu granicu za zaštitu zdravlja ljudi.

Nikhil Mehta, direktor "ArcelorMittala Zenica", kaže da ovi polutanti ne utječu na ljude i okolinu: „To je samo željezna prašina. Ova prašina nije štetna".

CIN otkriva da je ova kompanija prekršila gotovo sve mjere od ukupno 141 iz okolišne dozvole, dok za sedam mjera ne pokazuje namjeru da ih izvrši u propisanom roku 2024/2025. godine. Kompanija nikada nije ispoštovala ni obaveze iz prvog ugovora koji je sklopila sa federalnim vlastima 2004. godine kada je željezaru dobila za jedan dolar. Ipak, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) "ArcelorMittalu" nije oduzela dozvolu za rad iako je trebala.

Za Vladu je problematičan svaki potez koji bi ugrozio odnose sa "ArcelorMittalom". Dosadašnje izbjegavanje sankcija proizvođaču čelika pravdaju sa 2.000 uposlenika ove kompanije. "ArcelorMittal" sarađuje sa stotinama dobavljača te indirektno upošljava 12.000 ljudi. Željeznice RS imaju 50 posto godišnjeg prometa zahvaljujući poslovanju sa "ArcelorMittalom Zenica", dok Željeznice Federacije ostvaruju blizu 30 posto svog prometa kroz saradnju sa kompanijom.

Stoga se kompaniji od 2009. obnavljaju okolišne dozvole uz kazne koje su bile čak i manje od propisanih zakonom.

"To je u siromašnim društvima, kakvo mi jesmo, vrlo jednostavno: igrate na emociju, igrate na socijalni mir. Investitori rade sve za svoj profit. Ako zatvorimo 'Arcelor', pa nisam baš sigurna kako će i ekonomija i društvo funkcionisati u cijelosti", rekla je federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder.

Željezara za jedan dolar

Indijac Lakshmi Mittal je zaradio milijarde stavljajući u pogon propale željezare u državnom vlasništvu širom svijeta. Danas važi za najvećeg svjetskog proizvođača čelika. Međutim, iza njegovog poslovnog uspjeha krije se priča o zajednicama koje se bore sa ekološkim propadanjem. Među njima je i više od stotinu hiljada stanovnika Zenice.

U svoj konglomerat čeličana Mittal je 2004. uvrstio i željezaru u Zenici. Ugovor o dokapitalizaciji, koji vlasti u FBiH drže u tajnosti, otkriva da je Mittal 51 posto zeničke željezare kupio od Vlade FBiH za jedan dolar. Vlada je tada zadržala osam posto udjela dok je 41 posto vlasnik bila kompanija "Kuwait Consulting and Investment Co". U godinama poslije "ArcelorMittal" je otkupio i udio ove kompanije čime je postao 92 posto vlasnik zeničke željezare.

Ugovor koji je u posjedu CIN-a otkriva da se Mittal obavezao: proizvoditi najmanje dva miliona tona čelika godišnje, zaposliti između 4.000 i 4.500 radnika, ulagati u zaštitu okoliša, uložiti u pogon za prečišćavanje vode, pogon za nusproizvode i opremu za kontrolu emisija u skladu sa zakonima BiH. Kompanija ništa od ovoga nije uradila, ali nadležni u FBiH su joj prećutno opraštali greške pa rukovodstvo "ArcelorMittala" nije pokazalo zabrinutost u razgovoru s novinarima.

"Ni vama ni meni ne pomaže da se vratite u prošlost i preispitate sve što nije urađeno u prošlosti", rekao je Nikhil Mehta, generalni direktor kompanije.

"ArcelorMittal" je od 2007. godine u Zenici krenuo u integralnu proizvodnju čelika koja je podrazumijevala i pokretanje koksare, postrojenja koje je obustavilo rad na početku devedesetih godina.

"Kada smo je ponovo pokrenuli, životni vijek je procijenjen na deset godina. To znači da smo na kraju 2018. trebali zaustaviti koksnu bateriju", rekao je Mehta.

No, to se nije desilo. Koksara je nastavila raditi prkoseći roku trajanja, ali i zakonima koje kompanija mora poštivati za ovakve pogone koji značajno zagađuju okoliš. Naime, "ArcelorMittal" je topio željezo koristeći koks kao energetski resurs. Kompanija je prosječno godišnje trošila pola miliona tone ovog goriva. Sagorijevanje koksa prouzrokuje nastanak gasova i prašine koji sadrže znatne količine štetnih tvari kao što su: sumpordioksid, azotni oksidi, sumporovodik, katran, benzen, benzoapiren, toluen, ksilen ili amonijak koji su opasni po zdravlje i mogu prouzrokovati rak.

Zbog ovog zagađenja "ArcelorMittal" godišnje plaća između 560.000 i 860.000 KM takse Fondu za zaštitu okoliša FBiH. Kompanija je dužna kontrolisati da zagađenje u njenim pogonima ne ugrožava zdravlje ljudi i okolinu, što se reguliše okolišnim dozvolama koje vlasti u FBiH izdaju ovoj kompaniji svakih pet godina. Bez ovih dozvola "ArcelorMittal" ne bi mogao raditi.

Ipak, kontinuirana mjerenja u okolnim zeničkim naseljima godinama pokazuju opasno zagađenje zraka i zemljišta kao posljedicu industrijske proizvodnje. Međutim, za emisije koje izlaze iz kruga fabrike niko niti mari, niti je odgovarao.

"Svi mi osjetimo te posljedice. Donese vjetar, donese i voda − sve to dođe na kraju do nas", kaže federalna ministrica Nasiha Pozder.

Iz "ArcelorMittala" ne osporavaju emisije, ali tvrde da ih drže pod kontrolom. Mehta ističe da je kompanija uložila skoro 100 miliona eura u ekološke projekte. No, priča o ulaganjima ostaje u sjeni posljednje okolišne dozvole koju je Vlada FBiH izdala "ArcelorMittalu" krajem 2022. godine. Inspekcijski nalazi ukazuju da kompanija nije ispoštovala rokove za realizaciju više od stotinu mjera iz okolišne dozvole što su novinarima CIN-a potvrdili i u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.

Između ostalih, ova kompanija nije: poduzela mjere u cilju otklanjanja veće emisije u zrak od dozvoljenih vrijednosti, osigurala održavanje i funkcionalnost sistema prečišćavanja postrojenja, obezbijedila adekvatna mjerenja emisija u zrak, uspostavila sistem zbrinjavanja tehnološkog i opasnog otpada u krugu fabrike, educirala uposlenike da pravilno upravljaju otpadom, pripremila plan upravljanja zaštitom okoliša, korigovala nabavku sirovina, materija i hemijskih sredstava u skladu sa propisima zaštite okoliša te nije pribavila rješenje o zatvaranju deponije Rača niti obezbijedila novu lokaciju deponije.

"Oni, apsolutno, nisu radili ništa po toj okolišnoj dozvoli", rekla je ministrica Pozder i dodala: "27 mjera je na neki način 'krenulo se'. Znate kako 'se krenulo'? Kaže, mjera da će se implementirati do kraja 2023. godine, projektna dokumentacija do polovine 2022. − oni su tek krenuli sa projektnom dokumentacijom".

Suočen sa kršenjem mjera, direktor "ArcelorMittala" je rekao: "Bili smo previše ambiciozni misleći da to možemo".

Komisija sačinjena od predstavnika Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Federalne uprave za inspekcijske poslove te Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je početkom aprila 2024. započela reviziju okolišne dozvole „ArcelorMittala“. Kada završi analizu, Komisija će svoje mišljenje predstaviti Vladi FBiH koja će donijeti odluku o tome da li će ova kompanija zadržati dozvolu.

Federalni inspektor zaštite okoliša Muvedet Šišić, koji je u toku 2023. godine obilazio "ArcelorMittal", u svom nalazu je naveo da kompanija nema namjeru izvršiti mjere iz okolišne dozvole i unaprijediti proizvodnju u skladu sa zaštitom okoliša.

"Tehnika inspekcijskog nadzora za ove mjere nalaže pokretanje prekršajnog postupka koji do sada nije donosio naročite rezultate", napisao je Šišić.

Novinari CIN-a su došli do inspekcijskih podataka da je kompanija u proteklih šest godina platila više kazni koje su u prosjeku iznosile oko 55.000 KM godišnje. Uprkos višestrukom kršenju mjera iz posljednje okolišne dozvole, inspektori im nikada nisu izrekli najveću kaznu od 200.000 KM. Inspektor Šišić i Anis Ajdinović, direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove, odbili su razgovarati sa novinarima.

"Više se isplati platiti kaznu više puta, nego nešto zaista uložiti", kaže ministrica Pozder.

Ostatak priče pročitajte na linku OVDJE.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (8)

/ Povezano

/ Najnovije