Oslikavanje Aladža džamije izazvalo reakcije: Nije ni blizu izvornog

Fotografije restauracije unutrašnjosti Aladže džamije u Foči koje su objavljene na društvenim mrežama izazvale su velike reakcije u javnosti.

Aladža će ponovo zablistati: Određen datum otvaranja fočanske ljepotice

Naime, vidljivo je da se mihrab koji se sada oslikava razlikuje od izvornog mihraba. Naročito je upečatljiva jarka boja i nedostatak ajeta napisanih iznad mihraba. 

Fotografije je na svom Facebook profilu podijelila profesorica Amra Hadžimuhamedović, navodeći kako je restauracija postala groteska.

"Na fotografijama je mihrab Aladža džamije, najsuptilnije ukrašene građevine iz 16. stoljeća u Bosni, prije njenog rušenja (prva fotografija), ulomak tog mihraba iskopan iz masovne grobnice 2004. godine (druga fotografija) i vrišteći kič njenog ponovnog uništavanja (treća fotografija)", napisala je Hadžimuhamedović.

"Prema onome kako je izvorno bilo, ovi radovi nisu ni blizu. To je oskrnavljivanje onoga što je nekada bilo", rekao je za Radiosarajevo.ba profesor sa Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu Ćazim Hadžimejlić, jedan od najistaknutijih poznavalaca kaligrafskog pisma u BiH. 

Hadžimejlić je naveo kako ga za mišljenje o kaligrafskim i drugim radovima niko nije pitao, te kako kontakt nije ostvaren ni sa studijem restauracije pri Akademiji koji je osnovan prije nekoliko godina. 

Ni akademska zajednica se nije očitovala, vjerovatno iz revolta što ih niko nije ni pitao za mišljenje, rekao nam je Hadžimejlić. Smatra da restauraciju rade nestručni ljudi, ali da su slične greške napravljene pri restauraciji i drugih džamija poput Ferhadije, Gazi Husrev-begove džamije itd.

Direktor Vakufske direkcije BiH Senaid Zaimović pod čijim se nadzorom vrši restauracija džamije kaže da su upoznati sa reakcijama pojedinih profesora, ali da se nisu željeli upuštati u raspravu.

Zaimović je za Radiosarajevo.ba rekao kako su se konsultirali sa akademskom zajednicom te kako nije tačno da nestručni ljudi rade na restauraciji, kao i da se unutrašnje oslikavanje radi usporedbom materijala iz 16. stoljeća.

Oslikavanje sprovode iskusni konzervatori restauratori koji su svoje obrazovanje u oblasti restauracije stekli u Turskoj, naveli su iz Vakufske direkcije BiH.

"Ova građevina, koja je jedna od najljepših kulturnih spomenika iz Osmanskog perioda u BiH, sravnjena je sa zemljom u ratnoj stihiji. Ovdje nije riječ o restauraciji postojećeg kulturnog spomenika. Ovdje se radi o nastojanju ponovnog oživljavanja, vraćanja u život kroz rekonstrukciju (ponovnu izgradnju) izvornog izgleda potpuno uništene građevine. Neupitno je da na tek izgrađenim površinama kamena i maltera svježa boja ima drugačiji akcenat. Međutim, sve faze Projekta oslikavanja još uvijek nisu okončane. Kamo sreće da je moguće na novoizgrađeno zdanje prenijeti sve one tragove koji su bili vidljivi kroz historiju od oko četiri stoljeća koliko je ova građevina, prije rušenja, postojala", naveli su u objašnjenju iz Vakufske direkcije.

Poznato je da je ova džamija najbolje dokumentirana građevina sa preciznim opisom i snimkom svakog ornamenta. 

 Iz Direkcije su još naveli kako se nakon provedenih obimnih istražnih i pripremnih radova, analize pronađenih originalnih elemenata sa tragovima oslikavanja, te proučavanja starih fotografija, naučnih publikacija i ostale dostupne literature, a uz permanentnu i nesebičnu pomoć stručnjaka iz ove oblasti iz Republike Turske pristupilo izradi Projekta oslikavanja koju radi firma Arhiplus d.o.o. iz Mostara. Analizirana je skala boja korištenih u 16. stoljeću, te proučena pomenuta dokumentacija, a potom su šifre boja uvrštene u projekat.