Akademik Kukić: Christian Schmidt kasni, pojačati pritisak na Beograd i Zagreb

Mislim, nažalost, da gospodin Christian Schmidt kasni punih osam mjeseci kako bi etnonacionalistima u BiH dao do znanja da svoj mandat želi iskoristiti za dobro BiH i njezinih ljudi, kaže u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba akademik Slavo Kukić.

Akademik Kukić je to izjavio nakon što je visoki predstavnik sinoć upotrijebio bonske ovlasti poništio entitetski zakon o nepokretnoj imovini, te sankcija Velike Britanije Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH, i predsjednici bh. entiteta RS Željki Cvijanović.

„Jer, da je za Bonskim ovlastima posegnuo neposredno nakon preuzimanja dužnosti visokog predstavnika, a bilo je puno situacija koje su mu to omogućavale, oni koji mute bosanskohercegovačku vodu bi, Dodik i njegov politički krug posebice, bili puno pitomiji i puno kooperativniji nego što su danas. Ovako, gospodina Schmidta se, baš kao i prethodnika mu, počelo sve učestalije neozbiljno doživljavati, proglašava ga se njemačkim turistom kojem je vrijeme da kupi povratnu kartu za Njemačku i sve u tom duhu“, ističe Kukić za Radiosarajevo.ba.

Trending

Počinje štrajk u osnovnim školama KS: Trajat će do kraja školske godine

Doduše, dodat će ugledni profesor Ekonomskog fakulteta u Mostaru, i dalje vrijedi da je bolje ikad nego nikad.

„No, odnos prema Schmidtovoj jučerašnjoj odluci je, što se Dodikova kruga tiče, krajnje ignorirajući. To je očigledno iz izjava koje sam uspio upratiti – izjava Dodika, Tegeltije, još nekih. I stoga mislim da visoki predstavnik preko njih, posebice ispostavi li se da se njegove odluke o stavljanju izvan važnosti u Narodnoj skupštini usvojenog zakona ne kane pridržavati – a to će se vidjeti vrlo brzo – ne smije preći. Dapače, ne želi li da ga se nastavi množiti s nulom, morati će serijski povlačiti poteze kojima se takva praksa presijeca, sve do zabrane bavljenja politikom najekstremnijih“, kazao je Kukić.

Na koncu, mislim da bi Schmidtu i njegovu timu bilo uputno razmisliti i koliko su u funkciji stabilizacije stanja u BiH šetnje i razgovori s političarima bh. okruženja.

„Može se otići i u Zagreb i u Beograd, gdje visoki predstavnik odlazi danas. No, politika vlasti susjednih zemalja ne daje puno razloga za optimizam da bi mogli pomoći. Naprotiv, i jedni i drugi prema BiH imaju odnos koji sve neodoljivije podsjeća na onaj iz prve polovice devedesetih. I stoga bi, čini mi se, puno pametnije bi bilo koristiti svoje kanale kako bi se lobiralo na centre svjetske moći da pojačaju pritisak i na Beograd i na Zagreb da svoj odnos promijene, istinski priznaju BiH kao subjekta međunarodnog prava i utječu na one koji njihovu potporu koriste kao argument da političku radikalizaciju mogu dodatno pojačavati“, rekao je Kukić.

Raspetljavanje bosanskoga Gordijskog čvora

Što se tiče sankcija Ujedinjenog Kraljevstva, njihova težina uopće nije upitna, smatra Kukić.

„No, a isto sam govorio i u slučaju američkih, učinak će im biti relativno beznačajan ostane li se samo na njima. Drugim riječima, očekujem da se krug sankcioniranih bitno proširi. S druge strane, još važnije je da se podsijeku krila financijskoj logistici koja ohrabruje destruktivnu etnonacionalističku politiku – gospodarskim subjektima na koje se ta politika oslanja posebice. Na koncu, respektabilnog efekta neće biti ne pridruže li se američko-britanskim mjerama i zemlje EU, ako ne sve – jer suglasnost svih članica je gotovo pa nevjerojatna – onda barem najznačajnije članice EU, Njemačka, Francuska i uopće stare članice EU“, upozorio je ugledni univerzitetski profesor.

Dajući projekcije trendova u bližoj budućnost Kukić ističe kako želi vjerovati da bi postojeće stanje na svjetskoj geopolitičkoj mapi moglo biti uteg na vagi pozitivnih promjena.

„Objektivno, neuspjeh na ukrajinskom ratištu, za koje je Putin vjerovao da će ga okončati po logici Blietzkriega, smanjuje apetite Rusije i u ovom dijelu svijeta, tim prije što je u ovom momentu sve neizvjesnije koliko bi rat u Ukrajini mogao trajati. No, to ne znači da rusko petljanje u bosanskohercegovačku priču još uvijek treba ignorirati. Na to, uostalom, upozorava i današnja reakcija ruske ambasade u vezi s korištenjem Bonskih ovlasti visokoga predstavnika. Hoću reći, Rusija će, ako ništa, nastaviti ohrabrivati Dodika da i dalje održava, pa i radikalizira stanje napetosti, ne zbog Dodika ili bh. Srba nego zbog svojih interesa, a Dodik i njemu slični su samo instrumenti kojima se te interese pokušava braniti. U svakom slučaju, kraj raspetljavanja bh. gordijskoga čvora se još uvijek ne nazire. I s tim smo kao činjenicom prisiljeni živjeti još neko vrijeme“, zaključio je akademik Kukić.