Sarajevo nekad i sad: Vodimo vas na putovanje kroz vrijeme - svi naši aprili u fotografijama
Danas je 6. april, datum koji ima višestruko značenje u historiji glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Na ovaj dan, Sarajevo je doživjelo tri ključna događaja koja su oblikovala njegovu sudbinu.
Naime, tokom Drugog svjetskog rata, 6. aprila 1941. godine, Sarajevo je bombardovano od strane nacističke vojske Wermachta, dok je, 6. aprila 1945. godine, grad oslobođen od fašističkog okupatora jugoslovenskim partizanskim jedinicama.
Zrinjski na krilima Bilbije slavio u San Marinu: Plemići jednom nogom u drugom kolu kvalifikacija
Na isti dan, 48 godina poslije, 6. april 1992. godine započela je opsada Sarajeva od strane Jugoslovenske narodne armije (JNA), Vojske Republike Srpske i srpskih paravojnih formacija, koja je trajala čak 44 mjeseca i obilježila najteže godine u novijoj historiji grada.
No, krenimo redom.
Anketa | Šta za vas znači 6. april – Dan grada Sarajeva?
Bombardovanje Sarajeva 1941. godine
Prvo bombardovanje Sarajeva od strane njemačkih aviona dogodilo se 6. i 7. aprila 1941. godine. Tada su pogođeni aerodrom na Rajlovcu i druge lokacije, poput Jugoslovenske pošte i vojnih objekata.
U početku su napadi bili ograničeni na materijalnu štetu, ali već 12. i 13. aprila, cijeli grad bio je pogođen bombardovanjem. Brojne građevine, uključujući Sud, Poštu, kao i naselja Bistrik, Hrid, Bjelave i Skenderija, pretrpjele su ozbiljna oštećenja.
Ova bombardovanja nisu imala nikakvog cilja osim stvaranja straha i panike među stanovnicima. U gradu je vladalo određeno bezvlašće, bez ikakve koordinacije, a procjenjuje se da je u napadima poginulo oko 90 civila.
Njemačke jedinice ušle su u Sarajevo 15. aprila. Odmah potom Njemci svečano postrojavaju jedinice ispred sarajevske Vijećnice te "svečano" uklanjaju spomen ploču tzv. Sarajevskom atentatu i Gavrilu Principu te je nose Hitleru kao rođendanski poklon.
Nedugo potom, u Sarajevu se ustrojava vlast Nezavisne države Hrvatske, koja se proglasila 10. aprila u Zagrebu. Ovo aprilsko bezvlašće u Sarajevu dovelo je do određenih pljački i nekoliko ubistava, stvaranja straha i nesigurnosti... što će se za mnoge Sarajlije nastaviti.
Uslijedila su masovna stradanja civila, pljačke i represije. Ustaški režim uspostavio je okrutnu vlast, koja je počela provoditi genocidne zakone protiv Jevreja, Srba, Roma i svih drugih protivnika režima.
Iz tog perioda poznata su sarajevska stratišta Vraca, Jevrejsko groblje, Merhemića Ciglane, Velešići, Beledija, Rakovica, Vogošća, Reljevo, sinagoga na Mejtašu, Centralni zatvor, Kozija ćuprija, Ilijaš, Hreša i dr.
Sarajevo, poput drugih dijelova Bosne i Hercegovine, bilo je izloženo teroru, a broj žrtava tokom okupacije bio je enorman.
Oslobođenje Sarajeva 1945. godine
Iako je Sarajevo bilo pod okupacijom do sredine 1945. godine, 6. april 1945. označava dan kada su jugoslovenske partizanske jedinice, nakon teških borbi, oslobodile grad.
U operacijama oslobođenja učestvovala su tri partizanska korpusa, a grad je oslobođen nakon što su se povukle njemačke i ustaške snage.
Jugoslovensku armiju u oslobađanju Sarajeva čine: II, III i V korpus (II korpus: 3., 29. i 37. divizija; III korpus: 27. i 38. divizija; V korpus: 4. i 10. divizija), artiljerijska brigada i tenkovska četa.
Brigade: 16. muslimanska brigada, 18. srednjobosanska brigada, 20. romanijska brigada, Hercegovačka brigada itd.
U etapama se išlo iz više pravaca koncentričnim napadima na grad s ciljem stvaranja dvostrukog prstena. Istovremeno su trajale i operacije ilegalaca u Sarajevu u cilju zaštite infrastrukturnih objekata. Te operacije je predvodio iskusni ilegalac Vladimir Perić Valter.
Oslobođenje Sarajeva značilo je kraj okupacije i početak nove faze borbe za slobodu, koja je bila dio šireg konteksta završne faze Drugog svjetskog rata na Balkanu.
Opsada Sarajeva 1992. godine
6. april 1992. godine predstavlja još jedan mračni period za Sarajevo, jer je tog dana počela opsada grada koja je trajala nevjerovatnih 44 mjeseca.
Grad je bio pod konstantnim napadima snaga JNA, Vojske Republike Srpske i srpskih paravojnih formacija. Ovo je bila najduža opsada u modernoj historiji ratovanja, a Sarajevo je tokom nje pretrpjelo ogromne gubitke.
Za to vrijeme ubijena je 11.541 osoba u gradu, među kojima i 1.600 djece, a više od 50.000 civila je bilo lakše ili teže ranjeno.
Procjenjuje se da je oko 500.000 projektila ispaljeno na grad za vrijeme opsade, dok je zabilježeno da je 22. jula 1993. godine na grad ispaljeno rekordnih 3.777 projektila. Na grad je dnevno u prosjeku ispaljivano 329 granata. Da bi im se, kako će reći, osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, zapovjednik srpskih snaga, "razvukla pamet".
"Stajali smo nasred ulice, zaklonjeni od snajperske paljbe betonskim blokom na kojem je sprejom bilo napisano 'PINK FLOYD' - jasna aluzija na mračnu pjesmu, koja kaže ...all in all, you are just another brick in the wall... - i plakali. Ljudi su prolazili pored nas i ne obazirući se, jer u Sarajevu nije bilo ništa neobično vidjeti odrasle ljude kako, usred bijela dana, bez ikakvog zazora, gorko plaču na ulici", napisao je Dario Džamonja, Pisac.
U Bosni i Hercegovini gotovo nepoznat je podatak da je fotografija jednog od najboljih bh. fotografa Kemala Hadžića iskorištena za photobook kultne rock grupe Pink Floyd.
Fotografija koju je iskoristio Pink Floyd u svom photobooku nastala je u Sarajevu tokom rata. Na betonskom zidu kojim je zagrađena Kulovića ulica u Sarajevu u vihoru rata krečom je napisano ime ove rock grupe.
Tokom opsade, Sarajevo je bilo gotovo potpuno odsječeno od svijeta. Grad je bio bez vode, struje i gasa, dok su civilne, kulturne i vjerske institucije, poput bolnica, škola, i vjerskih objekata, bili stalna meta napada.
U trenutnim teškim uvjetima, Sarajevo je nastavilo pružati otpor, kako vojno, tako i duhovno i nije klonulo. Duhovnost, kultura i antifašistički otpor bili su temelj na kojem je grad opstao.
Europska zajednica je 6. aprila 1992. godine, tog, za Sarajevo sudbonosnog datuma, priznala Bosnu i Hercegovinu kao suverenu i nezavisnu državu, a ubrzo nakon toga, to su učinile i Sjedinjene američke države.
Zbog svega navedenog, ovaj datum ima posebno mjesto u historiji Sarajeva jer na taj dan grad svjedoči tragičnim, ali i veličanstvenim trenucima.
Ovaj datum je svjedočanstvo stradanja i borbe, ali i otpornosti i nade. Svaki od tih događaja oblikovao je identitet grada, ali i narod koji je izdržao kroz stoljeća nepravde i sukoba.
Sarajevska crvena linija
Šestog aprila 2012. godine, na godišnjicu obilježavanja početka opsade Grada Sarajeva i dana oslobođenja Grada, duž njegove glavne ulice bile su postavljene 11.541 prazne crvene stolice. Bio je to jedan od najpotresnijih događaja u Sarajevu nakon rata...
"Ideja za Sarajevsku crvenu liniju začela se 1997. godine", prisjetio se ranije za Radiosarajevo.ba reditelj Haris Pašović, idejni tvorac projekta "Sarajevska crvena linija".
"Moja prijateljica Senada Kreso, naša uvažena prevoditeljica, javila mi se jedne večeri sa prvog poslijeratnog koncerta Dine Merlina, na Titovoj ulici, i rekla da svakako moram doći jer je jako lijepo na prvom velikom poslijeratnom događaju na otvorenom u Sarajevu. Kad sam došao kroz Kulovićevu ulicu na Titovu, odjednom se ukazala raspjevana masa mladih ljudi koji su plesali i veselili se. Bila je to divna energija nekih desetak hiljada ljudi. Meni je prvo kroz glavu prošla misao: Oni se ovako divno raduju, a svim ovim ljudima koji ovdje slave život, bilo je namjenjeno da budu ubijeni! I zapamtio sam taj osjećaj životne energije desetak hiljada ljudi", ispričao je Pašović.
Tim East West Centra je pripremao Sarajevsku crvenu liniju skoro godinu dana.
"Ja cijeli život radim u pozorištu i svakog dana tokom proba gledam prazne stolice u gledalištu. One za mene uvijek predstavljaju ljude u publici. Crvena boja je odabrana spontano jer predstavlja ljubav, ali također asocira na krv. Sarajevska crvena linija bila je sjećanje na rijeke krvi koje su tekle Sarajevom i drugim gradovima gdje su ljudi ubijani", rekao je Pašović.
Tog 6. aprila kada su na glavnoj ulici bile postavljene prazne crvene stolice niko nije mogao ostati ravnodušan. Sarajlije su bile potresene.
Bez obzira na tragedije kroz koje je prošao, Sarajevo je uvijek iznova pokazivao nevjerovatnu otpornost i sposobnost da se uzdigne iz pepela.
Sarajevo će biti, sve drugo će proći!
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
