Dugih 112 godina od sarajevskog atentata: Hici koji su promijenili tok historije

12
Radiosarajevo.ba
Dugih 112 godina od sarajevskog atentata: Hici koji su promijenili tok historije
Foto: N. G. / Radiosarajevo.ba / Izložba "Sarajevski atentat - 112 godina poslije"

Stotinu i dvanaest godina nakon događaja koji je promijenio tok svjetske historije, Sarajevo i dalje ostaje simbol dana kada su ispaljeni hici koji su pokrenuli Prvi svjetski rat i preoblikovali svijet kakav poznajemo danas.

Bio je 28. juni 1914. godine. Tog jutra, na obali Miljacke u centru Sarajeva, Gavrilo Princip, pripadnik mladobosanskog pokreta, izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franz Ferdinand i njegovu suprugu Sofiju. Dva ispaljena hica bila su dovoljna da ugase život carskog para, ali i da pokrenu lanac događaja koji će ubrzo uvući cijeli svijet u rat bez presedana.

Dan koji je bio ispunjen tenzijama

Dolazak Franza Ferdinanda i njegove supruge u Sarajevo bio je dio zvanične posjete i vojne inspekcije. Iako se formalno radilo o protokolarnoj posjeti, atmosfera u gradu i širem regionu bila je izrazito napeta zbog političkih odnosa između Beča i Beograda.

Pogledajte golčinu Kerima Alajbegovića koji je digao tifoze "Stare dame" na noge

Pogledajte golčinu Kerima Alajbegovića koji je digao tifoze "Stare dame" na noge

Dodatnu simboliku nosio je datum posjete, Vidovdan, koji ima duboko historijsko značenje u srpskoj tradiciji, vezan za Kosovsku bitku iz 1389. godine.

Bosna i Hercegovina je 1908. godine aneksirana od strane Austro-Ugarske, što je dodatno pojačalo političke tenzije. Sarajevo je toga dana bilo pod nadzorom sigurnosnih službi, ali je prijestolonasljednik insistirao na kretanju planiranom rutom.

Mlada Bosna i lanac odluka koji je promijenio svijet

Atentat su izveli članovi organizacije Mlada Bosna, revolucionarnog pokreta koji je okupljao mlade ljude različitih etničkih pripadnosti s ciljem oslobađanja Južnih Slavena od Austro-Ugarske.

Uz njih je djelovala i tajna vojna struktura Crna ruka, koja je imala indirektan utjecaj na organizaciju i podršku atentatorima. Među učesnicima je bio i Gavrilo Princip, tada devetnaestogodišnjak.

Prvi pokušaj atentata dogodio se ranije tog dana kada je Nedeljko Čabrinović bacio bombu na automobil, ali je ona promašila metu i ranila druge prisutne građane.

Nakon toga, Franz Ferdinand je odlučio posjetiti ranjene, što je dovelo do promjene rute. Zbog pogreške vozača, kolona je skrenula u ulicu gdje se Princip slučajno zatekao i ispalio smrtonosne hice.

Sarajevo usvojilo inicijativu: Vraća se spomenik Franzu Ferdinandu i njegovoj Sofiji

Sarajevo usvojilo inicijativu: Vraća se spomenik Franzu Ferdinandu i njegovoj Sofiji

Od sarajevske ulice do svjetskog rata

Nakon atentata uslijedila je diplomatska kriza koja je ubrzo prerasla u globalni sukob. Austro-Ugarska je smatrala da Srbija stoji iza zavjere i uputila ultimatum sa nizom zahtjeva. Iako je većina prihvaćena, odbijanje jednog dijela bilo je dovoljno za objavu rata 28. jula 1914. godine.

To je pokrenulo lanac savezništava koji je u sukob uveo najveće svjetske sile tog vremena, uključujući Njemačku, Rusiju, Francusku i Veliku Britaniju.

Prvi svjetski rat trajao je od 1914. do 1918. godine i predstavljao je prvi globalni industrijski sukob. U njemu su korištena nova oružja i taktike poput rovovskog ratovanja, tenkova, hemijskog oružja i avijacije.

Procjene govore o više od 16 miliona poginulih i preko 21 milion ranjenih. Rat je doveo do sloma velikih imperija – Austro-Ugarske, Osmanskog Carstva, Njemačkog Carstva i Ruske Imperije, te otvorio put novim političkim poredcima i budućim globalnim sukobima.

Sarajevo je time ušlo u svjetsku historiju kao mjesto gdje je zapravo počeo 20. vijek u političkom i ratnom smislu. Danas se lokacije povezane s atentatom smatraju historijskim spomenicima i mjestima sjećanja.

Muzej Sarajevo 1878–1918 čuva originalne eksponate i dokumente koji svjedoče o tom periodu, a godišnja obilježavanja imaju edukativni i memorijalni karakter.

112 godina kasnije: poruka koja i dalje traje

Danas, više od jednog stoljeća kasnije, Sarajevo ostaje podsjetnik na to koliko su političke tenzije i nesigurni odnosi među državama krhki.

Historičari i dalje naglašavaju da atentat nije bio jedini uzrok rata, već okidač u već duboko nestabilnom europskom sistemu.

Zato se 28. juni 1914. i u 2026. godini posmatra kao opomena, da mali događaji u pogrešnom trenutku mogu imati posljedice koje mijenjaju tok cijelog svijeta.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (12)

/ Povezano

/ Najnovije