Održan prvi MESS Forum

'Rodni identitet na početku 21. stoljeća: Balkan i novi koncept promišljanja spolnosti' tema je prvog foruma održanog večeras u kinu 'Kriterion', od tri koja su najavljena kao novi sadržaj Internacionalnog teatarskog festivala MESS.
 
Forumi će se baviti temama, pitanjima i dilemama koje otvaraju predstave ovogodišnjeg 51. MESS-a, i koje su ne samo teatarski već i društveni i politički fenomeni. 

O pitanju rodnog identiteta večeras su razgovarali teatarska kritičarka iz Beograda Ana Isaković, profesorica Jasna Bakšić-Muftić te magistri rodnih studija Jakov Čaušević i Elmaja Bavčić.
 
Akteri foruma naglasili su da pitanje rodnog identiteta podrazumijeva različite segmente, kao što su odnosi među spolovima, ljudski osobni identiteti, te kulturna i tradicijska uvjetovanost tih odnosa.
 
Za osnovu razgovoru uzete su za primjer predstave 'Ruže za Anu Terezu/Fudbalske priče' Harisa Pašovića, koja u središtu priče ima balkanskog muškarca - nasilnika i mučenika, ali i onoga koji pije i voli, te 'Gardenia' Alaina Platela koja govori o transvestitima što nastupaju u kabareima širom Evrope.
 
Ana Isaković je naglasila da obje predstave spadaju u kategoriju zazornosti, kao nešto što je gadno i neprihvatljivo i što treba odbaciti, a u isto vrijeme nas jako privlači.
 
"Također, u posljednjih deset godina u savremenom teatru imamo opsjednutost tijelom. Rezultat je to uticaja mas medija, zbog kojih je bazično tijelo već prevaziđeno, pa se stvara pojam hipertijela - mladog, lijepog i mišićavog, nasuprot propadajućem", kazala je ona.
 
Jasna Bakšić-Muftić smatra da je termin balkanskog muškarca stereotip, naglašavajući da on nije ništa specifičan u odnosu na bilo kojeg drugog patrijarhalnog muškarca u svijetu. Njihov obrazac ponašanja je isti, mišljenja je ona.
 
"Smatram da je veća specifičnost Balkanca strah od otvaranja pitanja i odgovora, po čemu se razlikujemo od ostatka društva. Kod nas je prisutan tek lagani prohod pitanja i razgovora, zbog čega mnoge teme postaju javne", istaknula je ona.
 
Govoreći iz perspektive mlađe egeneracije, Jakov Čaušević ističe da je ta populacija izložena pritisku teme rodne različitosti i sličnih tema, zbog čega je prema njoj i konzervativnija u odnosu na starije ljude.
 
Nasuprot tome, Elmaja Bavčić naglašava da su rodne studije otvorene, ali da bilježe jako malo polaznika, te da iako se o pitanju rodnog identiteta razgovara u javnosti i na univerzitetima, to pitanje nije još uvijek prodrlo u srž društva.
 
"Problem je što se umjetnost dosta okreće aktivizmu, ispituje pitanja odnosa spolova, posebno kada je riječ o filmu, ali ne primjećujem da se u umjetnosti to ovdje dešava, osim u nekoliko predstava. Također, mislim da ljudi ovdje ne prepoznaju rodno zasnovano nasilje, jer je ono sveprisutno i postalo je normalna stvar", kazala je ona.
 
Učesnici foruma također su razgovarali i o problemu starih ljudi, kao marginalizovanih individua društva.