Sarajevski profesor Vedad Smailagić među vodećim svjetskim germanistima!

Vedad Smailagić, profesor za germanističku lingvistiku na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, u decembru prošle godine izabran je u Međunarodno naučno vijeće Instituta za njemački jezik u Mannheimu u Njemačkoj, gdje će imati priliku sarađivati s najznačajnijim germanistima i prominentnim profesorima germanističke lingvistike iz čitavog svijeta, javlja Anadolu Agency (AA).

Riječ je o jedinom institutu za njemački jezik koji zapošljava oko 250 ljudi, među kojima su mnogi recenzenti časopisa Deutsche Sprache, a profesor Smailagić je jedini član vijeća tog instituta iz regiona.

Istaknuvši da ga je za člana Međunarodnog vijeća predložio direktor Instituta za njemački jezik u Mannheimu Ludwing Eichinger, profesor Smailagić u razgovoru za AA priznaje da takav poziv za njega predstavlja veliku čast i priznanje njegovog dosadašnjeg rada.

"Lično, za mene je to vrlo značajno, jer na taj način dolazim u kontakt s najznačajnijim germanistima, profesorima germanističke lingvistike, ne samo u Njemačkoj nego i šire i to, naravno, meni, a što je najbitnije i budućim studentima, otvara vrata za neke međunarodne projekte iz oblasti kojom se bavimo", kazao je.

Tvrdi da će već na prvoj skupštini vijeća naći način da se angažira u promociji germanistike u Sarajevu i u Bosni i Hercegovini. Profesor Smailagić je već tri godine gostujući profesor na Univerzitetu u Würzburgu, partnerskom univerzitetu Univerziteta u Sarajevu.

Tržište za germaniste je cijela Evropa 

Govoreći o lingvistici kao nauci, profesor Smailagić smatra da ona nije toliko homogena i ističe da samim tim i lingvisti iz različitih disciplina imaju manje ili više mogućnosti za učešće na naučnim skupovima.

"Bosnistička lingvistika bi trebala biti primarna. Dok je prednost germanističke i anglističke lingvistike to što su te discipline u matičnim državama daleko razvijenije od bosnističke lingvistike, tako da germanisti i anglisti dolaze brže u kontakt s modernim spoznajama iz jezika", smatra profesor Smailagić.

Otkriva da u regionu djeluje Udruženje germanista Jugoistočne Evrope čiji je on jedan od osnivača i da dosad održano nekoliko germanističkih konferencija širom Balkana, na kojim su učestvovali germanisti, kako s prostora bivše Jugoslavije, tako i oni iz Njemačke i drugih zemalja.

"Teme su uvijek dovoljno široke da su otvorene za što veći broj, pogotovo za mlade germaniste. S druge strane, široke teme su i zahtjevne i tom svojom zahtjevnošću te teme potiču mlade, ali i iskusnije na širenje svojih vidika, a ne da se usko bave nekim temama koje su davno definirane“, ističe ovaj profesor.

Vjeruje da tržište germanista nije zasićeno iako, kako kaže, u BiH ima šest do sedam Odsjeka za germanistiku. Tvrdi da se tržište za germaniste otvorilo, time što je porastao interes za učenje njemačkog jezika u posljednjih nekoliko godina i što je Njemačka otvorila svoje tržište za radnike različitih uslužnih zanimanja pod uvjetom da znaju njemački jezik.

"Međutim, ja uvijek kažem i vjerujem da tržište za germanistu mora biti čitava Evropa. Da bi to bilo ispunjeno, moramo germaniste školovati za takvo tržište. To je nedostatak ne samo germanistike nego i mnogih disciplina, nauka na našem Univerzitetu ili u BiH, što se kao tržište posmatra isključivo Kanton, Federacija ili Bosna i Hercegovina, što naravno zatvara vidike mnogim mladim ljudima", mišljenja je profesor Smailagić.

BiH za strane studente egzotična država 

On je već dvije godine organizator Ljetne škole iz interkulturalne filologije na temu Bosna i Hercegovina između Istoka i Zapada koja se za strane studente organizira u Centru za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu.

Ističe da je Ljetna škola do sada imala po 15 polaznika koji su imali priliku pohađati kurs bosanskog jezika u trajanju od 30 časova, slušati seminare o historiji BiH, seminare koji se tiču odnosa BiH i Istoka, one koji se tiču odnosa BiH i Zapada, kao i seminare koje on, kao organizator drži, a tiču se upravo mogućnosti analize jezika ili upotrebe lingvistike za razumijevanje kulturoloških pojava ili razlika između dva društva.

Kada je riječ o utiscima koje Bosna i Hercegovina ostavlja na strane studente, profesor Smailagić tumači da je oni, zbog gradova poput Sarajeva i Mostara, i ostalih njenih atrakcija doživljavaju kao egzotičnu državu.

"To može nama na prvi trenutak djelovati da je fino, ali ja bih više volio da BiH doživljavaju kao ozbiljnu državu. Postoje momenti kada i oni, na žalost, primijete da postoji doza neozbiljnosti u našem društvu, ali oni sklope jednu sliku koja je u velikoj mjeri pozitivna", ističe ovaj profesor.

Osvrnuvši se mogućnosti koje se bh. studentima pružaju kada je riječ o školovanju vani, profesor Smailagić ističe da je neophodno da oni koji studiraju stranu filologiju, filologiju druge države, kulture, društva ili nekog drugog jezika provedu određeno vrijeme u državi čiji jezik studiraju.