Od tehnološkog viška do najvećeg malinara u regiji

Poljoprivrednik iz Foče Blažo Kulić podiže u Miljevini, na površini od 1,5 hektara, najveći malinjak na području gornjeg Podrinja, sa kojeg će godišnje brati više od 20.000 kilograma maline.

Kulić se proizvodnjom malina bavi desetak godina, otkako je u banci u kojoj je radio proglašen za tehnološki višak, ali je to do sada bilo na mnogo manjoj površini na imanju u blizini Foče.

Nakon pozitivnih iskustava, ove godine je odlučio da u Miljevini zakupi 15 dunuma zemljišta, uz magistralu Foča - Sarajevo, na kojem je počeo da podiže plantažu koja će na proljeće imati 22.000 sadnica maline.

"Ukupna investicija iznosi oko 30.000 KM, a očekivani prinos, kada nakon tri godine bude u punom rodu, jeste oko tone i po maline po jednom dunumu, što najviše zavisi od rada, ali i od vremenskih prilika", kaže Kulić.

Plantažu podiže kreditnim i ličnim sredstvima, a veliku pomoć očekuje od općine i entiteta, koje bi, kako zakon propisuje, trebalo da mu nadoknade 60 posto investicije, javlja Srna.

Mada iz godine u godinu cijena maline varira, u prosjeku se kreće oko dvije i po marke po kilogramu, pa je proizvodnja jako isplativa.

"Nikada ne možemo znati koja je cijena, čak i kada završimo berbu, što je apsurdno. U ovih deset godina kretala se od 1,5 do 3,6 maraka, u prosjeku 2,5 KM, što je, ipak, zadovoljavajuće", napominje Kulić.

Foča ima odlične uslove za malinu, pa je sve više zasada, ali je još dosta zemlje neobrađeno.

"U ovoj proizvodnji novac se vraća tek od treće godine, pa je možda i to razlog", objašnjava Kulić nedostatak preduzetničkog duha kod stanovništva.

Godišnji troškovi proizvodnje maline su oko marke po kilogramu, a uz otkupnu cijenu Kulić dobije 30 feninga po kilogramu podsticaja od entiteta i općine, tako da je računica jasna.

Malina još izuzetno tražena na svjetskom tržištu i, bar u narednih desetak godina, proizvođači ne bi trebalo da brinu za njen plasman.