Kako je Edin Džemat, dječak iz Prozora, postao kapiten švedske kulinarske reprezentacije

Kada je imao jedanaest godina Edin i njegova porodica iz Prozora su se uputili ka Švedskoj. Odrastao je u gradiću Vernamu gdje je završio kuharsku školu. Vođen željom da se usavrši kod najboljih, Edin Džemat se i drugi put ostisnuo u nepoznato: sa devetnaest godina kreće na usavršavanje. Kuharski zanat brusio je u nekim od najpoznatijih restorana na svijetu. Danas je chef, ponosni vlasnik jednog od najpoznatijih restorana u Goteborgu, priznati majstor internacionalne kuhinje, a odnedavno i laureat srebra na svjetskom takmičenju u kulinarstvu. 

Dječak iz Prozora izrastao je u kapitena kulinarske reprezentacije Kraljevine Švedske. 

Za vrijeme njegovog boravka u Sarajevu, gdje je predavao polaznicima sarajevske kulinarske akademije GastroID , Edin je nekoliko trenutaka odvojio za čitatelje portala Radiosarajevo.ba

Razgovarala: Vesna Andree Zaimović, Radiosarajevo.ba 

Radiosarajevo.ba: Šta znači biti kapiten kulinarske reprezentacije?

Džemat: To je kao biti kapiten u fudbalskom timu, vođa jednog tima. Našoj tituli prvaka Evrope prethodio je dvogodišnji trening, po tristo sati mjesečno. Fokusirali smo se na cilj da uđemo u Top 5 na svijetu. A evo, nakon ovog uspjeha, nakon što je Singapur od nas bio bolji samo za jedan bod, odlučili smo da na Olimpijadi 2016 idemo na zlato. 

Radiosarajevo.ba: Kako je izgledalo to takmičenje? 

Džemat: Ludilo... Ocjenjuje se sve: ukus, izgled, timski rad, logistika, priprema... Jedanaest dana je trajalo takmičenje, a zadnja tri dana skoro nismo ni spavali. Jedan dio takmičenja se odnosi na hladnu kuhinju. Svaka ekipa treba da napravi hladni bife kod kojeg je žiri ocjenjivao različite tehnike i izgled. 

Drugi dio je tzv. hot kitchen. Takmičenje se odvija tako što šest kuhara ulazi u kuhinju i imaju pet sati da naprave večeru za 110 gostiju. Prave se tri jela – predjelo, glavno jelo i desert, a sve to pred publikom. Među tih 110 gostiju, njih deset je žiri, ali niko ne zna ko su oni. U toj disciplini smo bili prvaci. 

Radiosarajevo.ba: Šta ste im spremili? 

Džemat: Ukratko, prvo jelo je bila riba list sa đumbirom i krabom. Za glavno jelo pripremili smo janjetinu sa krompirom i hrenom, desert smo pravili od borovnica, maslaca i jogurta. Tu se ocjenjivalo sve – od ulaska u arenu, kako hodamo, kako se ponašamo, kakva je higijena, pa do hrane, ukusa, timskog rada. Kada sam nakon toliko sati izašao iz arene - taj osjećaj je nešto najljepše. Nakon dvije godine  teškog treninga znali smo da smo dali sve od sebe i učinilai najbolje.

Inače, treninge smo obavljali po pet dana mjesečno ekipno u Stockholmu, kod našeg glavnog sponzora Elektroluxa. Ostalo vrijeme trenirali smo samostalno, a svako je imao svoje zadatke na radnim mjestima. 

Radiosarajevo.ba: Kako ste se školovalli za chefa? 

Džemat: Završio sam tri godine kuharske škole u Vernamu, gradiću u Švedskoj. Potom sam radio u Kopenhagenu, u jednom od najboljihrestorana svijeta, u Nomi.  Potom sam otišao u New Yorku i radio u restoranu Per Se 9  sa tri Michelinove zvjezdice. Nakon toga sam se vratio u Švedsku i u Goteborgu otvorio svoj restoran Linea Art 

Radiosarajevo.ba: Jeste li  kao dječak u rodnom Prozoru sanjali da postanete kuhar

Džemat: Pa uvijek sam oko špareta letao dok bi mama kuhala. 

Radiosarajevo.ba: Da li je moguće primijeniti neka načela bosanske kuhinje na internacionalnu kuhinju koja je vaše opredjeljenje?

Džemat:  Moguće je. Upravo tokom svojih sve češćih boravaka u Sarajevu, radim na tome. U centar GastoID donosim iskustvo sa sjevera i temelje svjetske kuhinje, a  kupim nešto od ovdašnjih chefova. Sada je trenutak da neka temeljna jela iz Bosne mogu primijeniti u Švedskoj, da ih tvistam na moj način. Prvo od takvih jela je peksimet koji mi je dao ideju za novu vrstu serviranja hljeba uz kajmak. 

Radiosarajevo.ba: Koja švedska jela najviše volite jesti? 

Džemat:  Obožavam švedsku klasičnu kuhinju koja se bazira na kombinaciji slatko-slano-ljuto. U Švedskoj se jede meso sa džemom. Švedska ima fantastičnu ribu i morske plodove, kakvih u svijetu nema. Obožavam jesti školjke, rakove..

Radiosarajevo.ba: Može li dobra hrana bez vina? 

Džemat: Apsolutno da. Na primjer,  kod nas u restoranu gosti koji ne piju vino imaju na raspolaganju sokove od voća i povrća koje sami pravimo i kombiniramo uz tačno određena jela.    

 Radiosarajevo.ba: U našoj su zemlji dobri kuhari veoma traženi, znate li to? 

Džemat: Vidim veliki potencijal u BiH. Znam da je u čitavoj državi vrlo teško naći kuhara, ali ima potencijala. Samo treba mnogo raditi, učiti i uputiti mlade na pravi način. Zato sam tu.