Ermin Kadrić: Dvadesetogodišnji rudar koji voli svoj posao
Dvadesetogodišnji Ermin Kadrić iz Vratnice kod Visokog, jedan od najmlađih rudara u Rudniku mrkog uglja u Brezi, kaže da nijedan posao nije težak samo ga savjesno i odgovorno treba obavljati, a u razgovoru za agenciju Fena priča o silasku u jamu od 300 metara, početnim strahovima i problemima s kojim se svakodnevno susreće.
Kadrić se poslije srednje škole odlučio za ''hljeb od sedam
kora'', bez obzira na tragediju koja je
zadesila njegovu porodicu 1968. godine kad je u rudniku smrtno stradao njegov
dedo Sulejman. Nastavio je porodičnu tradiciju koju je preuzeo u novembru prošle
godine od svog oca, koji je također u rudniku kao rudar radio 39 godina, a onda
je lopatu zamijenio drugim poslom pri rudniku zbog teških povreda na radu.
Više od 300 metara dubine u oknu Kamenice poslije gotovo
godinu dana Kadriću ne predstavlja nikakav strah ili problem. Kaže da je u
početku imao strah i pri samom silasku u jamu, od trake, gumenog transportera
koji rudare spušta u utrobu zemlje nešto
duže od 20 minuta.
Sada, kroz šalu navodi, jedini problem predstavljaju miševi
koji ''kradu'' hranu, a koji imaju veliku ulogu u jami jer se uznemire i
"signaliziraju" kada osjete bilo koju vrstu opasnosti, bilo da se
radi o kratkom podrhtavanju ili povećanju metana i ugljene prašine.
Posao ne bi mijenjao
Kadrić je svjestan da radi najteži posao na svijetu, da je
on 'teška industrija i fundament', ali u situaciji kada je 553.036 osoba u BiH nezaposleno kaže da je zadovoljan svojim poslom
i da se toliko navikao da ga, gotovo, ne bi ni mijenjao.
Za godinu dana nije imao iskustva s povredama u utrobi
zemlje, mada, kaže bilo je prilika koje lede krv u žilama.
“Bio sam u situaciji da gledam kad kolegu zaspe velika
količina prašine ili sitnog uglja, nezgodna situacija, ali u tim prilikama
sigurnost mi daje hladnokrvnost starijih kolega koji su navikli na to i koji
znaju kad je situacija ozbiljna, a kada ne” kazuje Kadrić.
Dodaje da je jama rudnika opremljena osnovnim stvarima za
prvu pomoć i nosilima, a povrijeđeni urgentno bude zbrinjen bez obzira na
ozbiljnost povrede.
Sigurnost, kaže, pruža mu i ručni sapospas koji je obavezan dio opreme, a koji daje oko sat vremena da se rudari izvuku iz požara ili neke druge nepredviđene situacije.
Kadrić za osam sati, s još desetak kolega na, takozvanom,
širokom čelu iskopa oko 500 tona uglja
koji kombajn izvlači i ostavlja prostor za drugu smjenu, treću, da i oni siđu
pod Brezu i ''iskopaju sebi hljeb''.
Radi četverobrigadni sistem, tri smjene, prvu, drugu i treću
i, kaže, uspijeva raditi sve što rade mladi ljudi od igranja malog nogometa do cjelovečernjih izlazaka.
“Kada se okupam poslije osam radnih sati zaboravim da sam
bio 300 metara u utrobi zemlje gdje, bez obzira na modernizaciju, uvijek
postoji mogućnost da se desi nešto neočekivano i vraćam se kući i kao i svi
drugi mladi ljudi koji rade neke druge, manje opasne poslove” kaže u razgovoru
za Fenu dvadesetogodišnji rudar Ermin
Kadrić.
Kazao je i da rudarski posao danas može osigurati optimalnu
zaradu i da je cijenjen više nego prije deset
i više godina.
Rudnik Breza
Rudnik mrkog uglja Breza u Brezi smješten je 20 kilometara sjeverozapadno od glavnog
grada BiH, počeo je s radom 1907. godine kada je na ovom lokalitetu otvoren
prvi kop. Danas rudnik Breza posluje u sklopu koncerna JP Elektroprivreda BiH
d.d. - Sarajevo kao Zavisno društvo Rudnik mrkog uglja "Breza" d.o.o.
Breza.
RMU Breza radi s dva podzemna rudnika, Kamenice i Sretno,
zajedničkom separacijom i i površinskim kopom Koritnik. Kamenice se nalaze
jugoistočno od rudnika Sretno, a dva rudnika su međusobno povezani zajedničkim
sistemom ventilacije i zajedničkim transporterom za transport rovnog uglja iz
rudnika izgrađenim 1987. godine.
Oba sadašnja rudnika koriste sistem širokih čela za osnovno
dobijanje uglja. Poslijeratna proizvodnja u prosjeku je bila približno 250.000 t/g iako je sadašnji
instalirani kapacitet približno 330.000
t/g. Približno 40 posto sadašnje
proizvodnje otprema se prugom normalnog kolosijeka u TE Kakanj.
Podzemni rudnici RMU Breza mogu proizvoditi najkvalitetnije komercijalne proizvode u regiji, s visokom kaloričnom vrijednošću i niskim sadržajem pepela.
Sadržaj sumpora je relativno niži nego u većini uglja
srednje Bosne (prosječno 0,85 posto sagorivog sumpora). Komercijalni ugalj ima
dovoljan kvalitet za mogući izvoz, a može se također koristiti za domaću
potrošnju i u industriji.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.