U našem mraku radije tražim ljude koji osvjetljavaju

Direktor Sarajevskog ratnog teatra SARTR Nihad Kreševljaković, koji je preuzeo vodstvo ovom institucijom krajem prošle godine, govori u intervjuu za Agenciju FENA o planovima SARTR-a u budućem djelovanju, kulturnoj sceni u BiH, problemu sedam institucija kulture od državnog značaja te drugim aktuelnim pitanjima.

Po dolasku Kreševljakovića na čelo SARTR-a, on je najavio novi pravac u djelovanju ove kuće. A o čemu se zapravo radi Kreševljaković govori:

"Pored vlastite produkcije, planirmo posvetiti veliku pažnju Otvorenoj sceni, organiziranju stručnih programa, pokretanju scene za djecu, afirmiranju forme dokumentarnog teatra i slično. Ipak, temeljna razlika bit će u našem nastojanju da se profiliramo na bazi onoga što je naše naslijeđe. Radi se o tome da je SARTR kulturna činjenica i dio sociološkog, a osobito kulturno-umjetničkog naslijeđa iz jednog od najznačajnijih perioda u povijesti naše zemlje i našeg glavnog grada. 

Kao teatar osnovani smo u periodu agresije, pod opsadom...Moja je želja da Sarajevski ratni teatar bude mjesto naše savjesti i hrabrosti da se suprotstavimo mržnji, nepravdi, mediokritetstvu, primitivizmu,  gluposti... Volio bih da mi nismo samo teatar, već ideja koja baštini tradiciju u kojoj su kultura, umjetnost i teatar važno sredstvo u borbi za ljepši i pravedniji svijet."

Na pitanje da li vjeruje da angažirane predstave mogu mijenjati društvo, pokrenuti neke promjene ili barem promijeniti svijest ljudi o problemima koji nas okružuju i našu odgovornost u tome Kreševljaković kaže:

"Ne vjerujem da predstave mogu mijenjati društvo, ali mogu utjecati na pojedince, mogu skrenuti pažnju na pojedine probleme. Sve ono što mi sada radimo jest svjedočanstvo o vremenu u kome živimo. O nama. Posmatrano iz neke daleke budućnosti, želio bih da Sarajevski ratni teatar bude dio bosanske i evropske priče o ljudima koji su se borili za stvarne vrijednosti. Također,  teatar po prirodi afirmira komunikaciju, a koja je apsolutno deficitarna i potrebna našem društvu.  

Posjećenost bh. teatara danas i 'poblem sedam institucija'

"Što se tiče posjećenosti teatara, Sarajevo se nalazi u okviru evropskog prosjeka po kojem u pozorište ide između jedan i pet posto ukupne populacije. Iako smo mi bliže ovom nižem broju, to je u okviru prosjeka. Mnogo gora slika je van granica tih nekoliko većih bh. centara, i naravno opet je na nama odgovornost da radimo na tome da se krug publike širi. Sarajevski ratni teatar je u tom smislu planirao posvetiti posebnu pažnju tom problemu, a jedan od načina je pokretanje i scene za djecu unutar našeg teatra", rekao je Kreševljaković, te nastavio:

"Za neke od sedam institucija siguran sam da su čelni ljudi mogli učiniti mnogo više, ali razgovor o tome skreće pažnju sa suštine tog problema, a to mislim da nije dobro. Problem sedam institucija je problem koji je znatno više priča o političkim odnosima u zemlji, o nemogućnosti da se dođe do zajedničkog jezika, priča o opstrukciji... Rješenje ovog problema svakako da mora biti dio dogovora, a vidjeli smo da je postizanje dogovora u ovoj zemlji vrlo kompliciran proces. Imamo problem viška različitih interesa, a sve manje snaga koje su zainteresirane za postizanje najoptimalnijih rješenja." 

Finansijska situacija SARTRA i uopće teatarskih kuća u Sarajevu

"Što se tiče odnosa SARTR-a s resornim ministartvom kulture KS i ministrom Ivicom Šarićem, ti odnosi su dobri. U pogledu finansijske situacije trenutna situacija u SARTR-u je vrlo teška i loša, uz napomenu da su se u mandatu mojih prethodnika ipak riješili neki važni problemi u smislu opstanka institucije...Ipak, umjesto kukanja, mislim da je bolje nastojati doći do novih rješenja. U tom smislu očekujem i pomoć ministarstva kako bi se ohrabrila naša nastojanja da se više bavimo pronalaženjem dodatnih finansijskih izvora," rekao je Kreševljaković te se osvrnuo i na mogućnost aplicirati za određene evropske fondove za kulturu:

"To je jedan od načina na koji namjeravamo pokušati riješiti neke od trenutnih problema. Do sada statistički naša zemlja i institucije kulture nisu se baš proslavile kada su u pitanju pristupni fondovi EU-a. Ovdje je važno skrenuti pažnju da naši teatri ne raspolažu ni osposobljenim kadrovima za pripreme ponekad vrlo kompliciranih projekata kada je u pitanju realiziranje mogućnosti da se dođe do spomenutih fondova. S obzirom na to da se radi o potencijalno velikim sredstvima kojim bi se riješili mnogi problemi, važno je raditi na tome da se ustanovama pomogne u tom pogledu. Naravno, pristup fondovima je samo jedan od načina, a postoje i drugi na kojima je važno raditi kako bi se poboljšalo stanje u našim institucijama." 

O stanju kulture u BiH i konkretno Sarajeva

"Nažalost, ni u Evropi nije puno bolje. Desnica nije baš prijatelj kulture i umjetnosti, a takve partije sve su dominantije u evropskim društvima. Nezainteresiranost odnosno neznanje o značaju kulture u  umjetnosti je pokazatelj trenutačne društvene slike u našoj zemlji. Podsjetio bih da je svijest o značaju kulture i umjetnosti bila izrazito visoka u periodu opsade, kada je kao rezultat toga između ostalih stvari osnovan i naš teatar. Od opsade pa do danas najznačajniji segement u kome je naša država napravila velike stvari su upravo umjetnost, kultura i sjedeća odbojka. Problem je što se taj uspjeh ne vrednuje kao primjer onima u drugim profesijama. Naprotiv, tranzicioni problemi i nesnalaženje u njima čine se kao raj za mediokritetski sloj društva. Po odnosu politike prema kulturi i umjetnosti najlakše je analizirati neko društvo. 

Što se tiče gašenja institucija, ne trebamo zaboraviti da problem gašenja institucija nije samo problem ove vlasti, to je problem koji traje od Daytona. Također, njihovo gašenje se može činiti i kao početak konačnog izlaza iz te situacije i ja to radije tako gledam. U našem mraku, ja ipak radije tražim ljude koje osvjetljavaju, nego da tonem u tom crnilu koje nas prati već decenijama. Kada je situacija loša, najgore je gubiti nadu, a hvala Bogu, unatoč svim lošim stranama, ovdje i dalje ima puno razloga za nadu. Samo treba malo otvoriti oči i s dobrom namjerom pogledati otvorenog srca na ljude oko nas."