Šehabović: Muzej danas treba bukvalno minimum od države

Prije nekoliko mjeseci Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH dobio je novu direktoricu. Na ovo mjesto imenovana je magistrica književnosti, književnica, kritičarka Šejla Šehabović. 

Nova direktorica na ovo radno mjesto došla je puna ideja i dobre volje da unaprijedi rad ove institucije, ali kako je riječ o jednoj od onih državnih institucija kojima nije riješen pravni status pa samim tim ni redovno finansiranje susrela se i sa brojnim teškoćama. 

U razgovoru za Fenu direktorica Šehabović govori o značaju ove institucije, te teškoćama sa kojima se susreću zaposleni kako bi održali bar minimum rada Muzeja ili čak unaprijedili aktivnosti ove institucije. 

"Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine jedinstvena je institucija u BiH – to je jedina krovna institucija koja ima mogućnost čuvanja građe iz povijesti književnosti i pozorišta. To je jedina institucija koja je u stanju koordinirati obuhvatna istraživanja iz ove oblasti, koja je u stanju vršiti muzeološku i akademsku funkciju, a uz to može učestovati i u savremenoj umjetničkoj produkciji", kazala je ona. 

Naglašava da je Muzej u ovom momentu u alarmantnom stanju. 

"Dovoljno je da vam kažem da je program za septembar popunjen skoro svakoga dana, a da u Muzeju rade ljudi koji deset mjeseci nisu primili plaću. Uz to se nalazimo i pred isključenjem plina i struje", opisuje Šehabović trenutnu situaciju u instituciji u kojoj je direktorica. 

Osim toga, više instanci vlasti duguju Muzeju odavno odobreni novac. Iako je je ovo multifunkcionalna i djelimično čak i samoodrživa institucija u kojoj se domaćinski posluje, neki minimum od države mora se dobiti, inače će biti naredni muzej sa ključem u bravi. 

"Mi smo ozbiljno shvatili volju Vlade Federacije da jednom zauvijek riješi pravni status Muzeja. Na našu žalost, ni na brzinu ni na način rješavanja ovoga problema mi nemamo uticaja. Svaka institucija kulture mora uraditi sve što je u njenoj moći da bude neovisna u najvećoj mogućoj mjeri. 

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti danas treba bukvalno minimum minimuma od države. Bez tog minimuma se, nažalost, ne može. Plašim se da će indolencija odgovornih nadvladati izdržljivost ljudi koji ovu kuću održavaju godinama, po cijenu kvaliteta vlastite egzistencije", navela je. 

Tokom ljeta smo u bašti Muzeja organizovane su pozorišne predstave, pjesničke večeri, započeli su i planirali istraživačke i umjetničke projekte i saradnju sa brojnim domaćim i međunarodnim institucijama, ali sve "visi o koncu" jer je trenutno finansijsko stanje neizdrživo. 

Šehabović ističe da bi Muzej trebao služiti kao koordinatorska mreža za sve institucije koje se bave književnošću i pozorištem u BiH. Mapiranje književnog života u BiH zadnji put je rađeno krajem 1980-ih. 

"Mi, zapravo, pošto su institucije kulture od državnog značaja već godinama spriječene u radu, nemamo nikakvu refleksiju na ideologije kulture i historijske promjene koje su devedesete godine donijele u BiH. Znači, konkretno, ako i kada Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti bude u stanju da obavlja svoju djelatnost, svaki univerzitet u BiH, svaka književna i pozorišna manifestacija, svaki festival kulture imat će saradnika koji je u stanju da pruži uslugu. To praktično znači da se ovdje može odvijati čvorište pozorišnog i književnog života Bosne i Hercegovine. 

Ovdje mora biti arhiv, istraživački centar, izložbeni prostor i mjesto na kojem se igraju predstave, održavaju pjesničke večeri, izrađuju suveniri, održavaju izložbe... Za sve to smo mi osposobljeni i sve je to u opasnosti od nestanka", kaže Šehabović. 

Vlada Federacije inicirala je formiranje radne grupe koja bi trebala izraditi prijedlog zakona kojim bi se se trajno riješilo pitanje osnivačkih prava za institucije od državnog značaja. Šehabović kaže da je iz Ministarstva kulture stigla informacija da će radna grupa u najkraćem mogućem roku obaviti svoj dio posla. 

"Naš problem je u tome što su finansije nepostojeće, a vrijeme koje mi možemo provesti u čekanju jako kratko. Ljudi su na samoj granici strpljenja i bez ikakvih sredstava za život. Dovoljno je da kažem da ukoliko nam se isključi struja zbog dugova, mi nećemo imati ni alarmni sistem ni videonadzor, što znači da će eksponati koji su jedinstveni u svijetu, poput rukom pisanog primjerka 'Na Drini ćuprije', biti u fizičkoj opasnosti, jer mi više nećemo imati mogućnost da garantiramo za sigurnost građe", upozorila je. 

Nepovoljna i neriješena situacija za institucije kulture od tzv. državnog značaja traje godinama i još se ne nazire neko trajno rješenje. Imajući to u vidu, pitanje je koji su bili razlozi da se prihvati ova ne baš laku dužnost. 

Šehabović kaže da nije mogla da odbije jer ne može vjerovati da će odgovorni dopustiti da propadne perspektivna i toliko jeftina institucija. 

"Ukupni dugovi Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine ne prelaze cijenu jednog skupljeg službenog automobila u kojem se vozaju naši funkcioneri. 

Toliki ljudi su uložili svoje živote u ovu kuću. Pristala sam jer ne mogu vjerovati da će se ova zemlja odreći mogućnosti da ikada bude subjekt a ne objekat proučavanja vlastite prošlosti. Ko god je ikad ušao u ovu kuću i baštu u Sime Milutinovića 7 razumjet će koliko kreativne i istraživačke energije postoji na ovom mjestu. Treba biti posve neobrazovan, gluh i slijep da ti bude svejedno kad se ova vrata zauvijek zaključaju", kazala je u razgovoru za Fenu nova direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović. 

Šejla Šehabović je magistrirala Književnost u postmoderni, doktorira Rodne studije na Central European University u Budimpešti . Autorica je tri knjige (Make-up Zoro Zagreb/Sarajevo, Car Trojan ima kozije uši Zoro Zagreb/Sarajevo i Priče, ženski rod, množina Nezavisne novine, Banja Luka). Knjige si joj prevođene na poljski i mađarski.