Ramiz Salkić: Strpljenje Bošnjaka u RS ima granicu

Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (RS) i član Predsjedništva Stranke demokratske akcije (SDA) Ramiz Salkić upozorio je u intervjuu za Anadolu Agency kako strpljenje Bošnjaka u tom bosanskohercegovačkom entitetu ima granicu, te da neće beskrajno tolerirati napade i provokacije poput onih koji su se nedavno dogodili u Zvorniku i drugim dijelovima RS.

Salkić je za AA otvoreno komentirao posljednje događaje u RS, kao i opasnost od novih sigurnosnih problema nešto više godinu dana do novih Općih izbora.

''Ne očekujem neke ozbiljnije incidente, ali mislim da će problema biti. Aktuelna vlast RS će sporadično da osuđuje incidente. Ali, u isto vrijeme ako vi te huligane, pijance, poremećene ličnosti, kako ih nazivaju, ne smjestite tamo gdje trebaju i ne budu kažnjeni, kakva je to poruka? Ja se bojim jedne druge stvari. Šta ako povratnicima Bošnjacima prikipi, pa i oni nekog udare šamarom? Kakvu ćemo tad imati reakciju vlasti RS? Svi mi trebamo biti svjesni da granica sabura, strpljenja, kod svakog čovjeka postoji. Ne možete više očekivati da Bošnjaci budu napadnuti, a da neko ne kaže: 'Slušajte, što to ja ne bih nekoga udario?'. Ta je situacija opasna'', govori na početku Salkić za Anadolu Agency.

Dodao je kako Bošnjaci u RS ne mogu nastaviti da žive u ''podređenom i potlačenom položaju'', a da tamošnji Srbi žive u iluzijama ''da je to samo njihova zemlja''.

Često se zaboravlja u Banjoj Luci, ali i u Sarajevu, da su Bošnjaci, kako kaže Salkić, prisutni na prostoru RS i da oni taj prostor osjećaju svojom državom Bosnom i Hercegovinom.

''S druge strane, postoje oni koji su se nadali da će taj povratak formalno postojati, a da ga, zapravo, neće biti. Po meni, te dvije opcije i varijante se postepeno ponovno sudaraju. Bošnjaci su tu (u RS) definitivno i oni ne odustaju od povratka, traže legitimno svoja prava. S druge strane, imamo one koji na svaki način žele da im ospore ta prava. U posljednje vrijeme jest došlo do nekih incidenata. Na prvi pogled oni su pojedinačni i izolirani, ali kada se to analizira, to nisu baš pojedinačne i izolirane situacije. Pokušava se, recimo, kad je u pitanju i Zvornik, vršiti pritisak na mjesto koje je srce povratka na Drinu i da se odatle šalju poruke'', tvrdi Salkić.

S druge strane, Salkić priznaje da je broj političkih predstavnika Bošnjaka u RS opao i da je ''na dnu''. No, istovremeno, očekuje njihovo političko uspravljanje u periodu koji dolazi.

''Ali, prisustvo Bošnjaka je mnogo veće nego što su oni koji su etnički očistili ovaj prostor mislili da će biti. Bošnjaci danas u Bratuncu drže najmanje 70 posto teritorije. Naravno, nema nas 64 posto kao prije agresije, ali ovo je potvrda da niko neće napustiti svoje ognjište i da ga neće zapostaviti. Ja sam uvjeren da bi se kako vrijeme bude odmicalo, pogotovo ako bi se desila neka značajnija ekonomska ulaganja i otvaranje radnih mjesta po povratničkim zonama, povratak mogao u značajnoj mjeri povećati. Vjerujem da će poslije narednih izbora 2014. godine politički utjecaj Bošnjaka biti značajniji, veći, jer će i popis na neki način pokazati da nema baš toliko Srba kako se to predstavljalo'', komentirao je potpredsjednik Narodne skupštine RS, vjerujući da će i popis razotkriti mnoge dosadašnje mahinacije s brojem ljudi u RS.

Ekonomija je ključ uspjeha povratka

Nadalje, Salkić je apelirao na predstavnike Bošnjaka u Sarajevu, a posebno privrednike da ulažu u povratnička mjesta.

''Ako povratak ljudi ne prati kapital, badava je to posao. Ljudi su 1992. protjerani silom. Imali su motiv da se vrate na svoju zemlju. Ljudi koji bi sada otišli iz svog kraja radi ekonomskih razloga, ne bi više imali motiva da se vraćaju jer bi ih za to mjesto vezale samo ružne stvari. A nas su ranije vezale lijepe stvari, pa smo imali želju za povratkom i vratili smo se. Ako iko želi da uspije proces povratka neophodno je da ljudi koji imaju firme iz Federacije BiH iste otvaraju i po povratničkim zonama i upošljavaju povratnike. To je ključ uspjeha'', naglasio je.

Bošnjaci i pravo na obrazovanje

Govoreći o problemima obrazovanja bošnjačke djece u RS-u, koji je kulminirao s početkom nove školske godine, Salkić primjećuje da ozbiljnih problema ima u svim školama u tom bh. entitetu gdje Bošnjaci predstavljaju apsolutnu većinu, a da je do bunta došlo samo u Konjević Polju kod Bratunca i Vrbanjcima kod Kotor Varoši.

''Mi imamo na desetine područnih škola koje pohađaju samo Bošnjaci i gdje se njima, suprotno Zakonu o obrazovanju RS, koji garantira pravo na obrazovanje po programu i na jeziku koji odbere svaki učenik, odnosno narod, isto ne dozvoljava. Suprotno Zakonu, vrši se diskriminacija i nameće se to kako će dijete učiti. To je po meni sukob ova dva koncepta o kojima sam govorio, i to će i u narednom periodu dešavati. Prosto iz razloga jer je konačno i vrijeme da se to desi'', odlučan je Salkić.

Objašnjava kako je ponovno razgovarao s ministrom prosvjete i kulture RS dr. Goranom Mutabdžijom, kojem je nedavno uputio otvoreno pismo. Priča kako ministar iz RS pogrešno tumači ranije navodne dogovore da nacionalna grupa predmeta postoji samo u razredima gdje nastavu pohađa 18 učenika Bošnjaka, dakle većina od pretpostavljenih 35 učenika u razredu.

''Nebuloze su i zlonamjerno tumačenje da razred, ako ima 17 učenika Bošnjaka, ne može učiti po bosanskom planu i programu, već da moraju učiti kako Ministarstvo kaže, a to jest po srpskom planu i programu. Zakon kaže suprotno, svako ima pravo da izučava onako kako se opredijeli. To je očita diskriminacija. To nije slučaj samo u Bratuncu i Kotor Varoši već i na drugim mjestima i u drugim povratničkim zonama'', rekao je Salkić.

Još je jednom pozvao ministra Mutabdžiju da ispoštuje Zakon o obrazovanju i Ustav RS, koji garantiraju osnovna ljudska prava, uključujući i pravo na obrazovanje.

''U Konjević Polju u područnoj školi nastavu pohađa 158 učenika, a nema nijedan učenik srpske nacionalnosti. Nema nijedan razlog da djeca ne uče kako oni hoće. U Kotor Varoši preko 50 posto učenika su Bošnjaci. Ako u 150 škola u RS Bošnjaci i Hrvati mogu da uče po srpskom planu i programu, pa što to ne može da nekoliko desetina srpskih učenika uči po bosanskom u Kotor Varoši i Konjević Polju'', zaključuje Salkić u razgovoru za Anadolu Agency.