Sjećanje / Prije 96 godina rođen je Alija Izetbegović: Da svi budu malo više Bosanci

08. 08. 2021. u 07:13:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

Prvi predsjednik Predsjedništva nezavisne Republike Bosne i Herecegovine Alija Izetbegović rođen je na današnji dan prije 96 godina, 8 augusta u Bosanskom Šamcu, u uglednoj begovskoj porodici.

Jedan od najvećih državnika i mislilaca modernog bosanskohercegovačkog doba i simbol borbe Bosne i Hercegovine za njenu opstojnost, afirmaciju bošnjačkog nacionalnog identiteta, borbu za demokratiju, ljudska prava i slobodu svakog čovjeka.

Zbog borbe za afirmaciju prava muslimana u BiH na vjeru, vlasti bivše Jugoslavije su ga je dva puta osuđivala na dugogodišnje kazne zatvora.

Godine 1990., nakon izlaska iz zatvora u Foči, osnovao je Stranku demokratske akcije, a na prvim višestranačkim izborima održanim 1990. izabran je za člana Predsjedništva BiH.

Brojna priznanja

Autor je većeg broja publicističkih radova i studija, te svjetski priznatih knjiga među kojima su najpoznatije "Islam između istoka i zapada", "Problemi islamskog preporoda" i "Islamska deklaracija". Ove knjige prevedene su na nekoliko svjetskih jezika.

Dobitnik je niza priznanja i nagrada među kojima su i medalja Centra za Demokratiju iz Washingtona, titula počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava i uspostavu mira istanbulskog Marmara univerziteta i prestižnu nagradu za unapređenje ljudskih prava foruma u Kran Montani.

Alija Izetbegović je preminuo 19. oktobra 2003. u 14:25 stani i prema vlastitoj želji ukopan je među bosanskim šehidima na sarajevskom mezarju Kovači.

U svom zadnjem javljanju za televiziju, iako krhkog zdravlja, uputio je savjete za one koji će ostati poslije njega: državnici, politički lideri, stranke, sve Bosance i Hercegovce, narod u BiH i za sve ljude koji su bili vezani za teritoriju koju je on predstavljao, vodio i za nju odgovarao.

Za vrijeme dok je Izetbegović ležao na postelji, posjetila su ga velika imena iz BIH, regije, ali i svijeta. Među njima bio je Bill Clinton, nekadašnji predsjednik SAD.

“Kada me je posjetio Bill Clinton, nismo pričali o politici. Iskoristio sam priliku da mu zahvalim za sve što je uradio za Bosnu i Hercegovinu. Po meni Clinton je veliki državnik i čovjek – lijepo lice Amerike”, rekao je tada Izetbegović.

Istakao je i kako ima puno poruka i da ne zna koje bi izdvojio da uputi narodu:

Bitno je da Bosna opstane, ne znam kako, ali da opstane. Treba da Srbi budu Srbi, Bošnjaci-Bošnjaci, Hrvati-Hrvati, ali da svi budu malo više Bosanci. Treba tražiti pravdu, a ne osvetu, jer osveta pokreće lanac zla koji nema kraja. Vladi bih poručio da pripaze na penzionere tako što će uvesti progresivne poreze na visoke plate jer nije pošteno da neko zarađuje za dan jednu penziju – tako Bosna ne može opstati”, kazao je, između ostalog,

Iza ovih "suhih" biografskih činjenica stoji život pun izazova i čovjek koji je "iz naroda" izrastao u jedan od simbola Bosne. Historija će, naravno, dati svoj sud i o Aliji Izetbegoviću.

Političar se pamti po djelima, a ne izjavama. No, zato kada historija o njegovim djelima bude pisana, sigurno će važno mjesto zauzimati izjave njegovih savremenika. Jedno je sigurno, ličio je na svoj narod, i taj narod je volio Aliju Izetbegovića.

Beretka s onim bijelim ljiljanima

Bernard-Henri Lévy - svjetski poznat francuski filozof koji je tokom agresije na BiH u više navrata boravio u Sarajevu i bio svjedok ključnih Izetbegovićevih odluka - napisao je kako "postoje ljudi koje moć opija", ali da je Izetbegovića "moć činila tužnim".

"Beretka s onim bijelim ljiljanima, koju je Izetbegović nosio, ima neotuđivo mjesto, pored neprobojnog prsluka Aljendea i Gandijevog sarija od bijelog platna. I znam, taj čovjek nije bilo ko", napisao je svojevremeno Lévy.

Ugledni bh. književnik Ivan Lovrenović zapisao je u specijalnom izdanju "Dana" da su "apokaliptično razaranje Bosne, pokolj i progon Bošnjaka-muslimana" iscrtali su lik Izetbegovića kao simbola opkoljenog Sarajeva i identificirali ga sa stradanjem cijelog naroda, te je postao jedna od planetarnih političkih ikona u rangu Jasera Arafata ili svojevrsnog balkanskog Dalaj Lame.

Po pjesniku Mili Stojiću, oni koji su Izetbegovića uspoređivali sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom "ne mogu mu oprostiti što se zalagao za bosanski suverenitet".

Stojić je pisao da je Izetbegović bio je "čovjek cjelovite Bosne", napominjući kako su "priče o tome da je želio uvesti islamsku državu iz jednog njegovog predratnog spisa (Islamske deklaracije) izvlačili srpski i hrvatski nacionalisti kad god su htjeli pravdati svoja bosanska zlodjela".

"Plakao je za ubijenim franjevcima"

Jedan od najomiljenijih provincijala "Bosne Srebrene", pokojni Fra Petar Anđelović je o Izetbegoviću zapisao:

"Zalagali smo se za istu Bosnu, cjelovitu i pravnu državu, u kojoj će svima biti dobro, zajedno smo sanjali o njezinoj i našoj ljepšoj budućnosti. Konačno, taj je čovjek pred tisućama ljudi prilikom proslave 700-obljetnice dolaska franjevaca u Bosnu govorio kako je "Bosna Srebrena, zapravo, ona neprekinuta nit koja povezuje srednjovjekovnu Bosnu, banovinu i kraljevinu, s današnjom bosanskohercegovačkom državom.

Zato je ova Zajednica živi spomenik bosanskohercegovačke autohtonosti - kulturne, nacionalne i državne… Ona ostaje i ubuduće nepobitno svjedočanstvo o samobitnosti Bosne i Hercegovine".

O tome je svjedočio u Vatikanu, kada sam ga smio pratiti prilikom posjeta Sv. Ocu. I uz to, on je onaj čovjek koji je zajedno sa mnom u mom uredu plakao kad su u Fojnici ubijena dvojica bosanskih franjevaca. Pitao sam se, tko je zapravo taj čovjek Alija Izetbegović?"

Bivši predsjednik Hrvatske i posljednji predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) Stjepan Mesić, koji je Aliju Izetbegovića nazivao svojim prijateljem, objašnjavao je kako je Izetbegović uvijek pokazivao "čvrstu odlučnosti i nepopustljivost u stavu i zahtjevu da BiH ostane jedinstvena i samostalna".

Glavni arhitekta Daytonskog mirovnog sporazuma i bivši ugledni američki diplomata Richard Holbrooke ocijenio je kako bez Izetbegovića BiH ne bi postojala!

Dr. Hilmo Neimarlija, bh. intelektualac, u dva navrata predsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH, višegodišnji prijatelj, saradnik i savjetnik rahmetli Alije Izetbegovića, kazao je jednom prilikom autoru ovih redaka kako je smrću Izetbegovića "svijet ostao siromašniji za jednog od velikih ljudi".

Ističe da ličnost poput Izetbegovića nedostaje danas i Bosni i Hercegovini i Bošnjacima.

"Rahmetli Alija nam fali u ovim političkim okolnostima i sa ovim akterima na sceni. Fali nam u svojstvu političara koji donosi odluke, hrabre odluke. Odluke koje danas donose političari koji pretendiraju na glasove Bošnjaka i hoće da predstavljaju Bošnjake, bojim se da nisu ni hrabre, niti dobre odluke", kazivao je Neimarlija.

"Veliko djelo"

Govoreći o ličnosti Alije izetbegovića, legendarni komandant Petog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine, penzionisani general Atif Dudaković je rekao da je "on i suštinski, a i formalno bio naš autoritet".

''Formalno kao prvi predsjednik Republike BiH, a suštinski jer su preko njega Bošnjaci nakon toliko godina dobili čovjeka koji se za njih bori i predstavlja ih. Činjenica je da su ljudi prolazni, ali djela ostaju. A, djelo Alije Izetbegovića je ogromno. U mojim očima on je izvršio nemoguću misiju: uveo nas je među red naroda, omogućio je da stvorimo državu'', rekao je Dudaković, koji ovih dana i sam prolzai još jednu životnu dramu.

Zahvaljujući entuzijastima i poštovaocima lika i djela Alije Izetbegovića, 19. oktobra 2007. otvoren je Muzej „Alija Izetbegović“, spomenik koji uz šehidsko mezarje Kovači govori o stalnoj borbi za život i smrt u BiH, borbi dobra protiv zla.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (15)