Ognjen Gajić: Nekad svirao u Pušenju, a danas jedan od vodećih ljekara u klinici Mayo

Slovenski mediji nedavno su objavili vijest da je Ognjen Gajić, bosanskohercegovački i američki ljekar intenzivne njege, pulmolog, univerzitetski profesor i bivši član benda Zabranjeno pušenje, jedan od vodećih ljekara na slavnoj klinici Mayo u SAD-u.

Gajić radi kao klinički informatičar i specijalista za intenzivnu njegu Odjeljenja za plućnu medicinu na klinici Mayo u Rochesteru, Minnesota, te kao profesor medicine na medicinskoj školi Mayo Clinic, gdje je završio i specijalizaciju. Bio je član originalne postave sarajevske rock grupe Zabranjeno pušenje tokom 1980-ih.

Razgovarala: Semra Hodžić

Mayo klinika je jedna od najboljih bolnica na svijetu, tako da je naravno velika čast tu raditi, rekao je za Radiosarajevo.ba izvrsni ljekar Ognjen Gajić navodeći kako su još dva sarajevska studenta trenutno profesori na Mayo klinici - dr. Dušica Babović-Vuksanović i dr. Emir Festić.

"To naravno govori o kvalitetu edukacije koju smo imali", rekao je Gajić.

"Što se tiče muzike imao sam sreću da odrastam sa nevjerovatno talentovanom djecom - Sulom, Neletom, Elvisom, Zenitom, Parom… Svi smo, paralelno uz muziku, počeli studirati (Sula – Sejo Sexon i ja smo bili zajedno na medicini). Međutim, ja sam na trećoj godini medicine dopao u grupu profesora Aleksandra Fajgelja. To je bio nevjerovatan čovjek, veliki planinar i ljudina, između ostalog uveo je dijalizu u Bosni i istraživao balkansku nefropatiju.

Na prvim vježbama on je, umjesto predavanja, počeo glumiti nanu iz Turova koja je na zaobilazni način objašnjavala svoje stomačne tegobe. Mi studenti smo morali da kao detektivi otkrivamo šta je ustvari njen problem. On je meni medicinu napravio atraktivnijom od rock’n'rolla.

Bio je strašno strog i da dobijete desetku morali ste učiti iz velike američke knjige Harrison’s (2.000 veoma tankih strana). Ja sam to upio kao spužva, naravno nisam mogao više vježbati muziku i nakon treće ploče sam napustio Zabranjeno pušenje. Tokom četvrte i pete godine medicine redovno sam svaku treću noć boravio u sarajevskoj Hitnoj pomoći da što više naučim urgentnu medicinu. Započeo sam specijalizaciju na Dječijoj hirurgiji a onda je izbio rat. Od 1992-1994. sam bio član mobilne hirurške ekipe na Koševu a poslije na Žuči, Dobrinji, Igmanu, Olovu. U septembru 1994. sam se spojio sa porodicom u Zagrebu i 1995. emigrirao u SAD gdje sam radio kao bolničar i nostrificirao diplomu", ispričao je Gajić za naš portal.

Gajić nam je ispričao kako je na drugoj godini specijalizacije u Bruklinu (New York Methodist Hospital) počeo raditi u jedinici intenzivne njege, te da je tada shvatio da mu je tu mjesto.

"Iskustvo profesora Fajgelja, sarajevske Hitne pomoći, dječije hirurgije, rata, rada kao bolničar, te ponovno učenje medicinskih ispita na engleskom me je spremilo za vrhunsku karijeru u toj novoj grani medicine. Krajem 90-ih, Mayo klinika je bila među manjim brojem bolnica koja je davala subspecijalizacije iz Intenzivne medicine. Prijavio sam se i dobio. Kad dođete na Mayo kliniku okolina je fantastična i ubrzo možete napredovati u svakom pogledu, uključujući i kliničko istraživanje. Bio sam među prvima koji su se bavili istraživanjem iz te nove oblasti u kojoj je kompjuterska revolucija počela ranije nego u drugim oblastima, i na Mayo klinici prije nego igdje. To mi je omogućilo da istražujem kliničku praksu intenzivne medicine na način kakav prije nije bilo moguće", ispričao nam je Gajić. 

U ovom trenutku najviše vremena provodi kao mentor mlađim kolegama i zajedno s njima postiže odlične rezultate. Među njima su i izvanredne mlade kolege iz BiH i regiona - dr. Peđa Kovačević iz Banje Luke, dr. Amra Sakušić iz Tuzle, dr. Marija Kojičić iz Novog Sada i dr. Harunisa Čubro iz Sarajeva.

Tokom svoje karijere osvojio je više od deset prestižnih američkih nagrada, uključujući: Best Resident, New York Methodist Hospital (1999); Outstanding Research Award, New York Methodist Hospital (1999); Academic Clinician Award Critical Care Fellowship Program, Mayo Clinic (2001); In-Training Award Winner, Society of Critical Care Medicine (2004); Presidential Citation, Critical Care Assembly – American Thoracic Society (2006); Best Abstract: International Symposium on Intensive Care & Emergency Medicine (2007); CHEST Meeting Best Poster Award – American College of Chest Physicians (2007); Epidemiology and Outcomes Specialty Award – Society of Critical Care Medicine (2008); Distinguished Mentor Award, Mayo Center for Translational Science Activities (2008); IBM Faculty Award (2009).

 Među najvećim izazovima s kojima se danas suočavaju je hiperprodukcija informacija.

"Odvajanje bitnog od nebitnog je najvažnija stvar u medicini. Poplava informacija u 21-om vijeku je taj zadatak napravila težim nego ikada. Dio našeg istraživanja se koncentrira na razvoj kompjuterskih programa koji filtriraju bitno od nebitnog te da tako pomognu ljekarima i sestrama za brzu i tačniju diagnozu i bolji plan liječenja", rekao je Gajić za Radiosarajevo.ba. 

Jako je ponosan što je bio u kultnom bendu kakvo je Pušenje. 

"Onda nismo bili ni svjesni koliko je to dobro. Novi primitivizam je bio zamišljen kao duhovita alternativa klasičnom primitivizmu, nažalost, klasični primitivizam je pobijedio. Najradije se sjetim beskrajnog smijanja dok smo išli sa koncerta na koncert u toku prorockih turneja: 'Tuđe nećemo, svoje nemamo' (1985) i 'Upoznaj svoju domovinu da bi je prepoznao' (nakon što je razj..u, 1986)", prisjetio se Gajić za naš portal. 

Danas je u redovnom kontaktu sa sa Elvisom i Zenitom, vidio se nekoliko puta sa Sulom, jednom se vidio i nekoliko puta čuo sa Neletom, a preko Facebooka i sa Mucetom.

"Sa pokojnim Draletom sam se nekoliko puta čuo, a žao mi je da ga nijednom nisam vidio poslije rata", rekao nam je. 

U Sarajevo dolazi svake godine, jer mu tu živi brat sa porodicom, kumovi, punica i punac. Često dovodi i goste iz SAD-a, pa povremeno "radi" i kao turistički vodič.

Gajić je aktivan član Bosanskohercegovačko–američke akademije nauka i umjetnosti (BHAAAS). Pitali smo ga kako danas posmatra stanje na klinikama u BiH i priču o odlasku stručnog medicinskog kadra iz naše zemlje.

"Ljekari dolaze i odlaze, i mnogi su odlični. Daleko veći problem u BiH i u regionu je nedostatak sestara. Dobro trenirane i kvalifikovane sestre su glavna snaga razvijenih bolničkih sistema, pogotovo intenzivne njege. Što se tiče moje oblasti, Peđa Kovačević i kolege su u Kliničkom centru Banja Luka uspjeli napraviti Jedinicu intenzivne njege koja je na evropskom nivou", prokomentirao je Gajić.

S Gajićem smo prokomentirali i porast broja oboljelih od alergija u BiH, no on smatra da je daleko veći problem u našoj zemlji pušenje.

"Puno više se mora učiniti da bi se omogućilo ljudima da se odviknu, a također da mladi ljudi i djeca ne počnu pušiti", rekao je Ognjen Gajić za Radiosarajevo.ba.