Stručnjakinja za robotiku Maja Hadžiselimović: Zeničanka ruši predrasude

Radoznala je i marljiva, bavila se šahom, bila je član Omladinskog hora, završila je nižu muzičku školu, a posebnu pažnju posvećuje volonterizmu. U razgovoru za Radiosarajevo.ba ističe da je najviše ponosna na volontiranje na Tajvanu gdje je radila kao učiteljica engleskog jezika u jednoj lokalnoj osnovnoj školi i vrtiću, te da ju je ovo iskustvo posebno obogatilo.

Hadžiselimović je članica UO fondacije “BH Futures Foundation” gdje, kroz stipendije, mentorske programe i edukacije studenata, radi na stvaranju novih lidera BiH.

Trenutno je dio tima automobilskog giganta BMW.

Studirala je na nekoliko univerzitetta, a do Augsburga je stigla preko Sarajeva, gdje je završila Elektrotehnički fakultet, zatim Maribora - gdje je pohađala Fakultet elektrotehnike, računarstva i informatike, odakle odlazi u Novi Sad na Fakultet tehničkih nauka gdje stječe zvanje Master inženjera mehatronike. U Augsburgu je radila praktični dio svog master rada koji je kao projekat ušao među šest finalnih za Inovaciju godine u 2016. godini.

Poslije toga, govori Hadžiselimović, posvetila se razvijanju Human-robot collabration aplikacije koja uključuje blisku saradnju sa ljudima.

Radiosarajevo.ba: Nedavno ste boravili u Kini, kojim povodom?

„Razlog odlaska u Shenyang je razvoj robotske aplikacije za BMW. Shenyang je poznat kao sjedište automobilske industrije u toj zemlji i, vidjeti radnu kulturu Kine i raditi projekat za jednu ovako prestižnu kompaniju, za mene je neprocjenjivo iskustvo. Vratila sam se s pozitivnim utiscima, iako sam na terenu ponovo bila jedina žena. Veselim se i sljedećem projektu za BMW, u julu u Americi.“

Radiosarajevo.ba: Raditi za BMW i slične kompanije nije mala stvar. Kako Vam je to pošlo za rukom?

“Obrazovanje je moja najveća investicija, ali najvećim odricanjem smatram odvojenost od porodice. Porodica i prijatelji su me uvijek podržavali u mojim željama i kada uhvatim par minuta na terenu u BMW-u, Audiju ili drugim firmama volim se sjetiti srednjoškolskih dana. Uporedim sebe tada i sada, pa samu sebe pohvalim i slatko se nasmijem."

Radiosarajevo.ba: Dakle, obrazovanje i to ono koje nikada ne prestaje, za Vas je na prvom mjestu i dotičemo se te teme upravo u vrijeme kada mnogi mladi stoje na raskršću izmedju srednje škole i fakulteta. Koja je Vaša  poruka mladima?

“Da vjeruju u sebe i da ne dozvole da ih bilo kakve priče i 'savjeti' odvrate od nauma da upišu željeni fakultet. Smeta mi kada vidim pasivnost kod naših studenata i odsustvo želje da se nauči bilo šta drugo, osim onog što se od njih traži na fakultetu. Znanjem moramo biti konkuretni na tržištu, ono je investicija koja ne može propasti. Postoji toliko stipendija, praksi, prilika za volontiranje da je šteta ne iskoristiti sve to. Pasivnost je najgore što se može desiti mladima.”

Radiosarajevo.ba: Svakako, tu je i sveprisutna dilema otići ili ostati u BiH?

“Napuštanje svoje zemlje nekada i nije trajno riješenje, ali persprektivni pojedinci ne smiju dozvoliti da postanu žrtve okolnosti. Mladi mogu biti dio kritične mase koja bi, po povratku u BiH, pokrenula procese u pravom smjeru."

Radiosarajevo.ba: Baš onako kako ni Vi niste u potpunosti napustili BiH.

 “Proces u koji sam ja odlučila da ulažem i posvetim svoje vrijeme je STEM edukacija djece i mladih gdje im kroz različite radionice i predavanja pričam o svom zanimanju. Hrabrim djevojčice da se odluče na STEM zanimanja bez obzira na reakcije okoline. Veliki sam prijatelj inicijative „IT Girls“ gdje s djevojčicama pričam o svom poslu. Želim da ih motiviram i da na pojedine fakultete ne posmatraju kao  'muški' posao."

Radiosarajevo.ba: Vratimo se Vašoj profesiji. Otkud robotika u Vašem životu?

“Kao dijete voljela sam s tatom gledati futurističke filmove, roboti su mi uvijek bili cool. Mnogi članovi moje porodice se bave nekom vrstom inženjerstva. Činjenica da je to prilično nezastupljeno i nepopularno u našoj zemlji je bila motivacija više da ne odustajem od te želje. Njemačka je, zaista, zemlja koja pruža najbolje iz oblasti robotike i automobilske industrije."

Radiosarajevo.ba: Jeste li kao žena nailazili na svojevrstan otpor kolega, ili da se našalimo, vjeruju li ljudi robotu kojeg programira žena? 

“Kolege se uglavnom pozitivno iznenade kada im se na uvodnom sastanku za projekta kao programer robota pojavi žena. Mnoge kolege me onda drugim kolegama, onako s ponosom, predstave kao 'lady robot'. Predrasude postoje, dosta puta mi se na predstavljanju neke aplikacije obrate pitanjem: 'Vi ste vjerovatno iz marketinga?', ili nakon što im objasnim kako radi aplikacija pitaju: 'Mogu li razgovarati sa nekim ko je programirao ovog robota?'. Kasnije se obično postide svojih predrasuda. Nedavno mi se desilo da, kada sam rekla da radim projekt za BMW, mislili su da radim kao hostesa na predstavljanju automobila .“ 

Radiosarajevo.ba: Na kojoj umjetnoj inteligenciji ste do sada radili, u koje svrhe služi?

„Na umjetnoj inteligenciji radim kroz razvoj industrijskih egzoskeleta.To su uređaji koji radnicima omogućavaju kvalitetnija radna mjesta tako što mogu da podižu predmete sa manje opterećenja na leđima što ih na kraju štiti od povreda."

Radiosarajevo.ba: Da li je opravdana bojazan da je zlopupotreba umjetne inteligencije prijetnja čovječanstvu?

„Kada budemo mogli tačno da definišemo svijest te istu budemo u mogućnosti da programiramo, bićemo u problemu. Svjedočimo danas robotu Sophia koji tečno vodi razgovore sa ljudima, pa nije ni čudo što se mnogi tako zapitaju. Međutim, ukoliko se na vrijeme pobrinemo da  svedemo na minimum zloupotrebe umjetne inteligencije, možemo se nadati da će se kvalitet naših života sa razvojem iste poboljšavati."

Radiosarajevo.ba: Dokle je, zaista, stigla nauka i tehnologija?

„Teško pitanje. Različite aplikacije, uređaji nam prikupljaju informacije koje su nam korisne za svakodnevni život i na koje sada ne moramo trošiti dodatno vrijeme. Svjedočimo i strahu da će nas roboti i softverski programi zamijeniti u mnogim poslovima. Mislim da će se to desiti, ali ne mislim da je to nešto loše. I u prošlosti smo imali primjere automatizacije nekih poslova (bankomati) pa i dalje ima posla u bankama. Razvoj tehnologije i nauke će zasigurno progutati neke poslove, ali će stvoriti i nove, to je neminovno.“

Radiosarajevo.ba: Čemu se možemo nadati u bliskoj budućnosti, čime ćemo 'baratati', a da toga danas nismo svjesni?

„Da, baš tako. Da je neko rekao prije dvadeset godina da ćemo zarađivati snimajući videa za Youtube ili Instagram, imati zanimanje „influenser“, niko mu ne bi vjerovao. Robotika će utjecati na svijet kao što je to svojevremeno internet uradio. Industrijski egzoskeleti, također dio su budućnosti. Mogu se koristiti i van industrije, za utovaranje prtljaga na aerodromu ili u kliničkim centrima i ovakvi uređaji će biti potrebni kako bi se produžio radni vijek. Zasigurno će i informacione tehnologije kroz povezivanje enormnih količina uređaja u jednu mrežu dovesti do optimizacije vožnje do posla i nazad i dalji razvoj pametnih kuća, farmi, prevoza, gradova..."

Radiosarajevo.ba: Na kraju ne zaboravimo da ni Vi ne zaboravljate odakle potječete. 

“Prošle godine imenovana sam za nacionalnog koordinatora BiH za inicijativu Evropske sedmice robotike. U novembru, zajedno s kolegom Aleksandrom Mastilovićem uspjela sam pronaći partnere i pojedince širom BiH koji su bili spremni da organizuju događaje koji bi Evropi pokazali kako i mi imamo mlade zainteresovane za STEM edukaciju i robotiku koji mogu znanjem konkurisati kolegama na svjetskoj razini. Ove godine očekujemo bar duplo prijavljenih događaja. "