Kako je govorio Safet Isović: "Svima mora biti jasno da je ovo Bosna i da je ona bosanska"

Safet Isović, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih umjetnika i doajen sevdalinke, više od 50 godina komponovao i pisao tekstove, bilježio i čuvao od zaborava na hiljade sevdalinki. Mnoga priznanja, plakete i povelje svjedoče o njegovoj veličini, među njima Zlatni mikrofon, Estradna nagrada BiH, Estradna nagrada bivše Jugoslavije, te 35 zlatnih i srebrenih ploča.

Infobiro objavio je dio intervjua sa Safetom iz 1990. godine.

Njihovu objavu prenosimo u cijelosti.

Trending

Protesti u Jablanici, najavljena blokada magistrale: 'Nermine Nikšiću, imaš sedam dana'

"Safet Sajo Isović, zvijezda koja zaista ne tamni, izmedu ostalog je član uprave FK Sarajevo, predsjednik Udruženja estradnih radnika Sarajeva, član Predsjedništva Društva za borbu protiv raka, aktivista Crvenog krsta, rezervni kapetan JNA, čovjek koji govori pet svjetskih jezika... Voli lov, najbolji drug mu je Pavle Paja Plamenac..

Već 1956. g. otišao sam na audiciju na Radio-Sarajevo. Te njihove auducije bile su rigorozne, a kada vas prime to je značilo da prvo treba da radite jedno vrijeme, pa da tek onda snimite prvu emisiju. To nije bilo kao danas dođeš s ulice odmah pjevaš! Ja sam prošao jednu savršenu školu pjevanja pri Radio-Sarajevu. Imao sam redovite vježbe pjevanja, učeći melizme, tj. ukrase u narodnoj muzici. Vježbao sam sa pokojnim Jozom Penavom. Sećam se da sam ponedeljkom, srijedom, i petkom išao na vokalizaciju, neku vrstu učenja solo pjevanja.

Sevdalinka je veoma važan segment našeg kulturnog nasljeđa, jedna lirska ljubavna pjesma urbanih sredina, što je veoma bitno. Ja sam savladao sve njene varijante, pa poznajem, da tako kažem, svaku caku sevdalinke. Ona je nastajala desetljećima, transformisala se, narod joj je dodavao tokom vremena ponešto, dok se nije isklesao jedan poseban oblik u kome je danas poznamo. To vrijedi i za pjesme koje su komponovane u duhu narodnog stvaralaštva.

Takav autor bio je Jozo Penava i njegovo ogromno stvaralaštvo danas je već skoro poistovijećeno sa izvornom muzikom zato što je to pravljeno na takvim temeljima. U tu grupu sjajnih autora koji su stvarali na fundamentima prave izvorne pjesme po meni spadaju rahmetii Ismet Alajbegović, pa pokojni Rade Jovanović koji je ostavio jedan veliki broj antologijskih pjesama u nasljeđe, počevši sa Malenim sokakom, Jablani se povijaju, Kad sretneš Hanku ltd. Trenutno je jedino još Selver Pašić ostao vjeran toj kompoziciji.

Ljudi neće da shvate da je Bosna stara zemlja, a i mi se ovdje stidljivo oglašavamo. Imali smo državu još prije devesto godina! Kako je samo nezapaženo prošla godišnjica Kulina-bana. To zamjeram RTV SA i štampi, a o ANU BiH da i ne govorimo. Stalno se govori da Slovenija, Hrvatska i Srbija mogu same. Jedino naši ljudi govore da mi ne možemo bez njih. Svima prije svega mora biti jasno da je ovo Bosna i da je ona bosanska i da ako treba može opstati samo u svojim povijesnim granicama lakše nego druge", govorio je Isović.

Intervju sa Safetom Isovićem obavljen je u Našim Danima 27.aprila 1990.godine. Intervju su uradili Tihomir Loza i Nedim Sarač.