Ivica Šarić: Čija je, zapravo, Skenderija

"Logično je da jedan glavni grad ima sve sadržaje, kulturne, zabavne, sportske, pa i one iz domena turbo folka, ali sve ima svoje mjesto i vrijeme događanja, a za turbo folk ne bi trebao služiti Dom Mladih", rekao je Ivica Šarić, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo u razgovoru za naš portal i dodao da Skenderija nije pod njegovom odgovornošću, već ministra privrede Emir Hrenovica.

Povod ovoj izjavi je su najnovije tendencije koje dolaze iz KSC Skenderija, u  smislu intenzivne komercijalizacije prostora koji je izgrađen sredstvima poreskih obveznika. Rukovodstvo Skenderije na čelu sa generalnim direktorom Hajrizom Bećirevićem, najprije je pokušalo deložirati umjetničku galeriju Charlama iz svog suterenskog prostora, a nedavno je i isključio napajanje električnom energijom gradske galerije Collegium Artisticum zbog navodnih neplaćenih računa.

Foto: Branimir Prijak, Radiosarajevo.ba

Ovo nije prvi put da rukovodstvo Skenderije prijeti deložacijom kulturnih institucija. Sjetimo se događaja iz maja 2012. kada je vrijedna kolekcija Ars Aevi praktično bila istjerana na ulicu, da bi se, nakon intervencije iz Kantona Sarajevo, produžio ugovor po kojem Ars Aevi smije koristiti jedan dio prostora Skenderije.

Nakon KK Bosna, deložacija kolekcije Ars Aevi
Deložacija kolekcije Ars Aevi
Stopirana deložacija Ars Aevi

Štaviše, na fasadi kultnog Doma Mladih pojavio se veliki plakat koji je najavljivao buduće redovne turbo-folk revije uz gostovanje pjevačica i pjevača iz produkcije Grand, što je izazvalo val negodovanja kulturnih radnika u Sarajevu.

Sastanak: Bećirević, Hrenovica, Šarić

Sve je ovo bio razlog sastanka koji je održan u ponedjeljak, a kojem su prisustvovali ministar privrede KS Emir Hrenovica, pod čijom se direktnom odgovornošću nalazi Skenderija, ministar Ivica Šarić, čiji mandat obuhvata sportsko-kulturne aktivnosti koje bi se trebale odvijati u Skenderiji, te Hajriz Bećirević, direktor ovog kulturno-sportskog centra.


Foto: Samir Cacan, Radiosarajevo.ba

Nakon intervencije ministra Šarića i predočenih dokaza o plaćenim računima, struja je ponovo uključena Collegium Artisticumu, a plakat koji je najavljivao turbo-folk sadržaje je skinut i oni su otkazani.

Kada je riječ o KSC Skenderija, nameće se dva važna pitanja: 1. U kojoj mjeri se Skenderija finansira javnim novcem i na šta se on najviše troši novac? 2. Na koji način je moguće ostvariti samoodrživost centra, a pritom ne izaći iz okvira koje nameće prefiks 'kulturno-sportski'?

Evo šta o tome misli ministar kulture i sporta Ivica Šarić:

Radiosarajevo.ba: U kojoj mjeri Vaše ministarstvo finansira Skenderiju?
Ivica Šarić: Ministarstvo kulture i sporta finansira Skenderiju samo u smislu trenažnog procesa kod sportskih aktivnosti i, eventualno, neki projekat, ali kroz udruženja građana koja prave projekat u Skenderiji ili Domu mladih, a ovi naplate iznajmljivanje prostora.

Neophodno formiranje programskog savjeta Skenderije

Radiosarajevo.ba: Kulturno-sportski centar ipak ima neku obavezu da preda neki svoj godišnji plan događaja?
Šarić: Oni su u ingerencijama ministarstva privrede i činjenica je da moraju sami da osiguraju sredstva svojim djelovanjem. Skenderija je ogroman prostor, mnogi misle da to moraju dobiti besplatno, ali to je javno preduzeće. Mnogo toga je izgubljeno iz sistema, a kod nas je najteže dovesti nešto u sistem. Ja sam to pokrenuo još u prošlom mandatu. Proljetos sam krenuo da rješavam dugoročno pitanje Zetre, Mojmila i Skenderije za sportiste. Ja sam predložio i to da, ako Narodno pozorište i ostala profesionalna pozorišta čoja je djelatnost kultura moraju imati umjetničke savjete koji verificiraju određene programe, onda pogotovo to treba da ima i Skenderija.

Kod nas je problem devijacije, da kad god ko gdje dođe - misli da je svijet pošao od njega i zanemaruje sve stvari koje su pozitivno riješene, baš ona sistematska rješenja ovih problema koji svaki put dolaze, sjetimo se Ars Aevi. U aprilu mjesecu, kada je dolazila direktorica UNESCO-a, napravio sam dogovor sa Federacijom i Gradom da zajednički podijelimo troškove Skenderije za boravak kolekcije Ars Aevi. Sve smo dogovorili. Ja sam odmah platio prva četiri mjeseca unaprijed, dok su oni vijećali. Otišao sam i više nikad niko ništa nije platio - i sutra opet dolazi problem Ars Aevija. Nisu ispoštovali ni Federacija ni Grad. Za mene je to neshvatljivo, jer je tu veliki novac bio u pitanju. Problem je nepoštivanje dogovora i zanemarivanje čak i potpisanih sporazuma.

Radiosarajevo.ba: Vidite li vi rješenje u nekoj vrsti komercijalizacije Skenderije? Koja je to vrsta komercijalizacije koja bi Skenderiji pomogla da opstane, a pri tom ostane u funkciji koja je potrebna gradu?
Šarić: Skenderija je jedna mješavina nastala tako da je sve uvezano i da nijedan objekat ne može samostalno da djeluje. Tako je sa infrastrukturom, rukovodstvom, uposlenima... U takvom ustrojstvu teško da bi moglo da se poduzme nešto da se napravi neki profit. Ipak, imam primjer Umjetničke galerije BiH, koja je bila zatvorena, a neki dan mi je relevantna osoba, na pitanje kako im ide, rekla - odlično. Aplicirali su za određene projekte i programe i ide im dobro. Samo dok još neke stvari riješimo, pozabavit ću se, iako nemam ingerencije, Zemaljskim muzejom, jer ne mogu gledati one daske na njemu. Ko ima pravo da zakuca daske na vrata i napiše "Zatvoreno" neka podnese ostavku  i kaže "Ja to ne mogu raditi, jer nemam uvjete ili ne znam."