In memoriam: Dunja Rihtman Šotrić

Foto: rtvfbih.ba


Dunja Rihtman Šotrić bila je jedna od najznačajnijih predstavnika u oblasti etnoloških nauka u našoj zemlji.

Kao kćerka rodonačelnika bosanskohercegovačke etnomuzikologije Cvjetka Rihtmana, profesorica Dunja Rihtman je nastavila kapitalni naučnoistraživački rad u zapisivanju, dokumentiranju, analizi i karegoriziranju muzičke tradicije naše zemlje. U tom smislu pripadaju joj velike zasluge za osnivanje Legata Cvjetka Rihtmana na Muzičkoj akademiji u Sarajevu.

Kroz svoj predani pedagoški rad na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, od 1972. do 1987. studentima je otkrivala kakvo se blago krije u riznici narodnih običaja, te je zahvaljujući njoj veliki dio folklorne tradicije ostao sačuvan od zaborava.

Dunja Rihtman Šotrić bila je zaslužna i za formiranje muzičke etnološke zbirke u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, gdje je jedno vrijeme radila kao etnomuzikologinja. Djelovala je i kao savjetnik u poznatom folklornom ansamblu AKCUS Seljo.

Rad profesorice Rihtman bio je društveno priznat, a objavila je brojne naučnoistraživačke radove.

Dunja Rihtman Šotrić umrla je u Sarajevu, nakon kratke i teške bolesti. Na želju porodice, njena sahrana biti će obavljena u najužem porodičnom krugu.


Glas Dunje Rihtman Šotrić ostao je zabilježen i u pjesmi rahmetli Adija Lukovca Hazurila , na albumu Remake, objavljenom 2003 godine. Radi se o tradicionalnom napjevu koji je Rihtmanova zabilježila, a potom i otpjevala za potrebe filmskog soundtracka.