Gus Van Sant za Radiosarajevo: Prava svakog čovjeka su bitna

Jedna po jedna, ostvaruju se ambicije nedavno osnovanog doktorskog studija filma Film Factory koji djeluje u sklopu univerziteta Sarajevo School of Science and Technology SSST. 

Kao što je najavio voditelj ove jedinstvene filmske akademije, mađarski redatelj Bela Tarr, odabranim studentima iz cijelog svijeta predavanja će držati najznačajniji filmski djelatnici, a jedan od njih, poznati američki redatelj Gus Van Sant, pune dvije sedmice je boravio u Sarajevu.

Kako se kaže u njegovoj biografiji, pisac, muzičar, fotograf, ali prije svega redatelj, Gus Van Sant je u stanju stvoriti duboko nekonvencionalne, ali i publici drage srednjestrujaške filmske uratke. Radove mu karakteriziraju naglašeni romanticizam, paleta disfunkcionalnih likova s margina društva; pijanice, psihopati, tinejdžeri sklonim samoubojstvu i neshvaćeni geniji, a naročito aktivizam i borba za prava LGBT osoba. 

"Borba za prava LGBT osoba je važna jer je to borba za ljudska prava svih drugih ranjivih grupa u društvu. Prava svih ljudi su bitna. U Americi ta borba i dalje traje, drago mi je da se i kod vas radi na promociji LGBT prava, Harvey Milk bi bio sretan", rekao je Gus Van Sant u ekskluzivnoj izjavi za Radiosarajevo.ba.

Specijalnog gosta Sarajeva na projekciji novog filma Obećana zemlja najavio je domaćin Bella Tar. Gus Van Sant obratio se publici prepune dvorane Meeting Pointa najavljujući film koji govori o aktuelnoj temi - eksploataciji prirodnih resursa i njihovom pretvaranju u unosan biznis. Priča filma Obećana Zemlja smještena je u gradić na istočnoj obali SAD-a a slavni reditelj odlučio ga je režirati na poziv Matta Damona i Bena Afflecka, koji su ujedno i producenti  filma.

Ko je Gus Van Sant

Nakon prvog velikog filma Mala Noche (1985), dobija poziv holivudskog Universal Studija koji, na žalost, odbija realizirati njegove ideje za My Private Idaho i Drugstore Cowboy 

Van Sant i danas živi u Portlandu, u Oregonu, gdje je, uz pomoć nezavisne produkcijske kuće Avenue, ipak snimio Drugstore Cowboy (1989), film o četiri narkomana koji pljačkaju ljekarne kako bi održali svoje navike, te My Private Idaho, priču dviju muških prostituki (River Phoenix i Keanu Reeves) razvijajući temu otuđenosti, neuzvraćene ljubavi i koncepta obitelji. Za taj rad dobiva nagradu Independent Spirit.

Sljedeći mu je film, Even Cowgirls Get the Blues (1994), a potom crna komedija To Die For (1995) sa Nicole Kidman u ulozi ambiciozne voditeljice vremenske prognoze. Bio je to prvi Van Santov uradak za veći filmski studio (Columbia). Iste godine producira kontroverzni film Larryja Clarka Kids.

Godine 1997. dobiva opće pohvale za režiju filma Good Will Hunting, po scenariju Matta Damona i Bena Afflecka (koji su i glavni glumci). Ova priča o siromašnom mladom geniju, pobire nekoliko Oscara, uključujući i onog za najboljeg redatelja. 

Potom režira remake Hitchcockovog Psycha, u kojem je scenu po scenu prenio na film u boji. Uskoro se baca u spisateljske vode i objavljuje Pink, roman o tuzi nad smrću Rivera Phoenixa, a pozitivne kritike dobiva filmom Finding Forrester sa Sean Conneryjem u glavnoj ulozi. 

Inspiriran djelima mađarskog redatelja Bele Tarra i američkog čudaka Johna Cassavetesa, odlazi u pustinje Argentine, Utaha i u Dolinu smrti - Death Valley, gdje snima Gerry (2002). 

Sljedeće godine Van Sant počinje rad na svom sljedećem filmu, kontroverznom Elephantu, filmu temeljenom na krvavim događajima u Srednjoj školi Columbine koji su šokirali svjetsku javnost. Film je pobrao snažne i pozitivne i negativne reakcije, a na festivalu u Cannesu Van Santu je dodjeljena Zlatna palma za najbolju režiju. 

Njegov film Milk iz 2008. prati istinitu priču o Harveyu Milku, prvom američkom gay političaru koji je imao hrabrosti i snage boriti se za svoje ideale - a glumi ga Sean Penn. 

Van Sant često ističe da mu je najdraži režiser Stanley Kubrick, a malo je poznato da je režirao spot za pjesmu Under The Bridge Red Hot Chilli Peppersa.

Biografija Gusa Van Santa preuzeta sa portala Filmski.net

Autor teksta i intervju: Vesna Andree Zaimović
Tekst priredio: Kenan Nizić
Fotografisao: Damir Hajdarbašić