Godišnjica smrti 'pjesnika stećaka', Mehmedalije Maka Dizdara

Njegova djela Kameni spavač i Modra rijeka se ubrajaju u najznačajnije bosanskohercegovačke zbirke poezije prošlog stoljeća. Sastavio je sliku svijeta kojeg odavno nema, a osnova na kojoj ga je izgradio su stari bosanski tekstovi.

U Stocu je završio osnovnu školu nakon čega odlazi u Sarajevo. Pisao je za novine i časopis Gajret. Nakon rata, dijelom provedenoga u ilegali, radio je kao urednik lista Oslobođenje, a onda se profesionalno posvećuje književnosti te uređuje časopis Život.
Potom osniva Seljačku knjigu, izdavačku kuću za prosvjećivanje širokih narodnih masa. Ta mala Makova kuća ubrzo prerasta u Narodnu prosvjetu.

Njegova zbirka Kameni spavač ima historijsku vizuru jer pjesnik gleda svijet kroz vizuru srednjovjekovnog čovjeka. Cijela knjiga je težnja da se probudi spavač pod stećkom, pisana je arhaičnim jezikom, jezikom epitafa.

Zbirka je podijeljena u četiri ciklusa (Slovo o čovjeku, Slovo o nebu, Slovo o zemlji, Slovo o slovu). Dizdareva Bosna je definirana stećcima, ali i svojom stigmom, na pitanje o njenoj biti pjesnički subjekt odgovara: prkosna je od sna. Bosni je, kaže pjesnik u komentaru "bilo suđeno da sanja o pravdi, da radi za pravdu i da na nju čeka, ali da je ne dočeka".

Mak je, u godini svoje smrti, objavio poetsku zbirku Modra rijeka, sa istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a evropska je kritika imenovala "evropskom pjesmom".

U septembru 1978. godine legendarni sarajevski bend Indexi snimaju pjesmu, a kasnije i album Modra rijeka.