Godina nakon izbora u BiH: Hadžibajrić zadovoljan, ispunjeni svi planovi

Godinu dana je prošlo od Općinskih izbora u Bosni i Hercegovini.

Portal Radiosarajevo.ba uoči izbora intervjuirao je sve kandidate za načelnike u Kantonu Sarajevu o planovima ukoliko dobiju mandat, a među njima i one koji su postali novi načelnici. Godinu dana poslije, naš portal kontaktirao je izabrane načelnike, podsjetivši ih na date intervjue.

Prvi s kojim smo razgovarali jeste Ibrahim Hadžibajrić, kojem je ovo drugi mandat na funkciji čelnog čovjeka najstarije sarajevske općine – Starog grada.

Ibrahim Hadžibajrić u intervjuu koji je dao u septembru 2012. godine za Radiosarajevo.ba nije obećavao mnogo, a, kako kaže u novom razgovoru za naš portal, oni projekti koji su planirani u ovoj godini su i urađeni.

Razgovarao: Samir Cacan, Radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba: Koji su to najvažniji projekti koji su urađeni u ovoj godini?
Hadžibajrić: Neki od najvažnijih projekata koji su urađeni ili se privode kraju su: Uređenje korita rijeke Mošćanice, koji smo radili zajedno s Fondom za zaštitu okoline Federacije Bosne i Hercegovine. Završena je prva faza Saburine Kuće u iznosu od 75.000 KM. Prva faza igrališta Iza Gaja je završena, a druga faza će biti sljedeće godine i to će biti jedno savremeno igralište za mali fudbal, čija je vrijednost 77.000 KM. Dva su već igrališta na Bendbaši, a to zemljište smo dali investitoru koji je napravio tri igrališta.

Urađeno je trinaest-četrnaest ulica koje su asfaltirane i kojima je promijenjena vodovodna i kanalizaciona infrastruktura. Čak mislim da smo uradili tri ili četiri ulice više nego što je planirano, jer narod putem mjesnih zajednica interveniše i traži popravke.  Jako puno je urađeno po pitanju kanalizacije. Nedavno smo potpisali ugovor oko postavljanja rukohvata na određenim ulicama. Potpisani su ugovori i za javnu rasvjetu, što ide preko Zavoda za izgradnju Grada Sarajeva, a za što smo izdvojili 50.000 KM. Numerizacija ulica je također u toku.

Završena je Mevlevijska Tekija, istina nije ulazila kroz naš budžet, ali je urađena zahvaljujući našim pobratimskim odnosima s općinom Selçuk iz Konje (Turska). Njena vrijednost je oko 800.000 KM što je išlo preko Turske agencije za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA-e).

Ibrahim Hadržibajrić (Foto: Damir Hajdarbašić, Radiosarajevo.ba)

Treba istaći da je 400.000 dolara date od Američkog ministarstva odbrane, NATO odsjeka za Evropu gdje je kompletna zgrada Mjedenice – škole za djecu s posebnim potrebama, renovirana. Urađena je iulica Ferhadija. Prošle godine je rađena prva faza, a ove druga. Urađen je i kompletan trg oko Katedrale koji uopšte nije bio planiran.

Radiosarajevo.ba: Zbog popločavanja Ferhadije pokrenuta krivična prijava protiv vas. Kako to komentarišete?
Hadžibajrić : Problem leži u tome  što sam ja prešao iz SDA u SBB, ništa više. Prema tome, smiješno je oko toga i diskutovati. Procedura je provedena. Sve što je završeno je rađeno u skladu s Zakonom o javnim nabavkama . Sad, da nisam počeo to raditi, napadali bi me: ‘slagao je, što nije uradio’, pošto sam uradio, sada treba tražiti dlaku u jajetu. Tu krivičnu prijavu protiv mene podnijela su samo četvorica vijećnika iz SDA - od trideset i jednog vijećnika - a sve je usvajano jednoglasno na Vijeću. Identične ploče će biti postavljene i u dijelu Ferhadije koji pripada Općini Centar.

Radiosarajevo.ba: Kad smo već kod Općine Centar, zar se nije mogao napraviti dogovor s tom općinom i popločavanje uraditi odjednom, a ne tri puta raskopavati ulicu?
Hadžibajrić: Mi smo pričali o tome da se zajedno radi, tj. kad se već radi da se digne sve odjednom, ali ta priča je bila još početkom 2012. kad smo radili prvu fazu. Nažalost ispalo je tako da i oni imaju svoje prioritete nad prioritetima. Možda je i ovo bila jedna inicijalna kapsula da se i taj dio koji pripada Općini Centar uradi.

Radiosarajevo.ba: Koji biste projekat posebno izdvojili, a koji je urađen u prvoj godini vašeg novog mandata?
Hadžibajrić: Ono čime se posebno ponosim jeste što sam uspio napraviti izvedbeni projekat podzemne garaže. To je 70 posto posla, jer  kad vi napravite izvedbeni projekat, ostalo je sve procedura. Pare će se naći. Pod uslovom da se sad završe sve saglasnosti za izvođenje tih radova. Na proljeće bi se trebalo krenuti s tim projektom.  Ipak ukoliko ne bude sve na vrijeme, nije isključeno da s radovima krenemo  u augustu nakon Baščaršijskih noći. Sada ako Kanton ne bude učestvovao, a bojim se da neće moći, s obzirom na finansijsku situaciju, onda bi se Općina kreditno zadužila kod komercijalnih banaka što bi nam se vrlo brzo isplatilo.

Radiosarajevo.ba: Od projekata koje ste najavili prije izbora, bila je i Multimedijalna sala. Kakva je situacija s tim projektom?
Hadžibajrić:  Idejni projekat za multimedijalnu salu je završen. Za narednu godinu planirano je da se u budžetu izdvoje sredstva za izvedbeni projekat, koji je puno skuplji od idejnog. Ipak, idejni projekat je jako dobro razrađen i usudio bi se reći da je on 50 posto izvedbenog.  To, ukoliko se upustimo u gradnju, ne bi bio 100 posto objekat Općine, nego bi bio pripadajući objekat sale Osnovne škole Edhem Mulabdić koja bi koristila tu salu. Pored toga, sala će se moći koristiti i u druge svrhe. Pravo da vam kažem, ja ne vjerujem da ćemo finansijski stići za narednu godinu, pogotovo ako se krene s izgradnjom podzemnih garaža i radovima na Bašćaršijskom trgu, tako da bi to za Općinu Stari Grad bilo previše - da sa tri velika projekta da krene u jednoj godini...

Ibrahim Hadržibajrić (Foto: Damir Hajdarbašić, Radiosarajevo.ba)

To bi bilo sve od kapitalnih projekata, ne samo u ovom mom periodu, nego i inače, jer nemamo prostora da se širimo. Treba se orijentisati na očuvanje i održavanje onoga što već imamo. U narednoj godini planirano je završiti igralište Iza Gaja i završiti Saburinu kuću.

Radiosarajevo.ba:  Kakva je situacija s razvojem privrede u Općini Stari Grad?
Hadžibajrić: Mi nemamo mogućnost da gradimo neke industrijske zone, kao što to imaju druge općine u kantonu. Moramo sačuvati duh onoga što imamo i imena općina Stari Grad koja je uvijek imala svoj duh, tradiciju, Baščaršiju, dućane, ugostiteljstvo, turizam i poljoprivrede.

Uložili smo u razvoj plastenične prozivodnje i poljoprivrede kod domaćinstava, a za taj projekat mislim da je u budžetu bilo planirano 170.000, a u 2012. godini bilo je 80.000, što je povećanje više od 100 posto. U sklopu projekta bili su i stočarstvo, gljivarstvo, pčelarstvo i plastenici.

Kad sam u prvom mandatu preuzeo funkciju načelnika u užem starogradskom jezgru je bilo oko 60 poslovnih prostora koji su bukvalno bili rupe. Smetljarnici. Mi smo to stavili u funkciju tako što su se zainteresovani ljudi javljali da adaptiraju i da im se priznaju ta sredstva do 60 posto, te da nastave plaćati kiriju, a kada se to poravna, plaćaju puni iznos. Neka je u svakom poslovnom prostoru zaposleno po dvoje ljudi, to je 120 zaposlenih, što nije malo na današnjem vremenu.

Radiosarajevo.ba:  U prošlom intervjuu za naš portal spomenuli ste kako je potrebno pojednostaviti funkcionisanje lokalne samouprave? Koliko je to realno u sadašnjoj situaciji?
Hadžibajrić: Mislim da sam ja - namjerno govorim ja - uspio ispuniti oko sedamdeset posto. Neke se stvari se još mogu poboljšati, ali one su do ljudskog faktora u pitanju.

Kada je u pitanju dostupnost informacija i svega onoga što se radi u Općini Stari Grad, mislim da smo dostigli jedan vrhunac i da mi dalje, po tom pitanju, ne možemo napredovati mnogo. Tu je naša web stranica na koju se svakodnevno stavljaju projekti i na osnovu toga se na kraju godine može napraviti jedan godišnji izvještaj.

Još uvijek su problemi oko naših šaltera, kada su u pitanju enormne gužve, pogotovo sada u sezoni izdavanja novih dokumenata. M imamo situaciju da su pod našim krovom smještene dvije institucije to su: Porezna uprava, odjeljenje za Stari Grad i MUP Stari Grad. Tako da često stvaraju gužve na šalterima koji ne pripadaju Općini Stari Grad, ali ljudi fizički sjede tu, mada je i njima puna kapa, jer je tu jako mnogo administrativnog posla i grešaka koje su se vukle još od prije rata.

Radiosarajevo.ba: Hvala Vam na izdvojenom vremenu.